tag:blogger.com,1999:blog-7974648384911423052024-03-13T03:08:34.057+01:00Science MadnessTrenutna i/ili zanimljiva dešavanja u svetu nauke. Pozivamo sve zainteresovane koji imaju interesovanja iz oblasti fizike, matematike, biologije, psihologije, astronomije, programiranja ili hemije da nas prate, a mi obećavamo da ćemo se potruditi da sadržaj bude svež i zanimljiv! Cilj nam je da širimo nauku medju nasim narodom, i da popularizujemo nauku jer smatramo da je ona zapostavljena u zemljama balkana.Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/03636183084590292102noreply@blogger.comBlogger70125tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-75228436178686763662015-06-25T18:43:00.000+02:002015-06-25T18:43:56.123+02:00Teleskopi<div class="MsoNormal">
<a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://svemir.files.wordpress.com/2011/04/refractor-telescope-illustration2.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><br /></div>
<div class="MsoNormal">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-ymw7MNArJH8/VYwjusoDEDI/AAAAAAAANKA/QIPy0XkHq7M/s1600/iStock_000042431090_Large.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="266" src="http://4.bp.blogspot.com/-ymw7MNArJH8/VYwjusoDEDI/AAAAAAAANKA/QIPy0XkHq7M/s400/iStock_000042431090_Large.jpg" width="400" /></a></div>
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Priča o teleskopima počinje u 17. veku kada su
holandski optičari uočili da kada se dva sočiva postave na suprotnim
krajevima cevi, manje sočivo na jednom kraju cevi bi uvećalo sliku koju bi veće
sočivo, na suprotnom kraju cevi, sabiralo. Dakle, veće sočivo skuplja dosta više svetlosti nego što je to oko u stanju da skupi i tu
svetlost fokusira u jednoj tački koja se nalazila iza tog sočiva. Ti uređaji su
u mogućnosti da to rade zahvaljujući pojavi koja se zove <u>refrakcija</u>.<a href="http://1.bp.blogspot.com/-QWqkp6IUsUg/VYwjbfdrh4I/AAAAAAAANJQ/dxamjIn9DWc/s1600/Untitled.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="136" src="http://1.bp.blogspot.com/-QWqkp6IUsUg/VYwjbfdrh4I/AAAAAAAANJQ/dxamjIn9DWc/s400/Untitled.png" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Paralelni svetlosni zraci prolaze kroz konveksno (ispupčeno) sočivo. Sočivo prelama te svetlosne zrake i
sjedinjuje ih u tački zvanoj žiža, koja se nalazi iza tog sočiva, u istoj ravni
sa njim. Iza žiže se nalazi drugo sočivo, okular, koje tu fokusiranu sliku
uvećava. Ovakav tip teleskopa, zbog pojave na čijoj osnovi funkcioniše, zovemo
refraktorima. Današnji refraktori koriste dosta složeniji sistem sočiva,
međutim princip je ostao isti.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://svemir.files.wordpress.com/2011/04/refractor-telescope-illustration2.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><b><i><span style="font-size: large;">Refraktori</span></i></b><o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;">
<a href="https://1.bp.blogspot.com/-j01msNSyUY8/VYwjyS6sGnI/AAAAAAAANKQ/xlRniWmDOmY/s1600/mtvJp%2B%25281%2529.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><br /></a><a href="https://1.bp.blogspot.com/-j01msNSyUY8/VYwjyS6sGnI/AAAAAAAANKQ/xlRniWmDOmY/s1600/mtvJp%2B%25281%2529.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://www.blogger.com/blogger.g?blogID=797464838491142305" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://svemir.files.wordpress.com/2011/04/refractor-telescope-illustration2.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><img border="0" height="217" src="http://1.bp.blogspot.com/-j01msNSyUY8/VYwjyS6sGnI/AAAAAAAANKQ/xlRniWmDOmY/s320/mtvJp%2B%25281%2529.jpg" width="320" /></div>
<br />
Refraktori su u početku imali veliku primenu u pomorkse svrhe sve dok ih Galileo Galilej nije uperio ka zvezdama. Teleskop
koji je Galileo koristio bio je, naspram današnjih teleskopa, veoma
skroman teleskop. Ali uprkos tome, Galilej je uspeo da posmatra faze Venere i četri Jupiterova meseca (koje danas u njegovu čast
nazivamo Galilejevim mesecima) i da na osnovu tih posmatranja da prvu potvrdu
Kopernikovog heliocentičkog sistema. Kakvo veličanstveno dostignuće uz pomoć
tako male sprave. </div>
<span style="text-align: justify;"><br /></span>
<span style="text-align: justify;"><br /></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-FEguBoMey8Q/VViQDObvt2I/AAAAAAAALQc/yZcMhjQyJzM/s1600/Refractor_Cincinnati_observatory.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://1.bp.blogspot.com/-FEguBoMey8Q/VViQDObvt2I/AAAAAAAALQc/yZcMhjQyJzM/s320/Refractor_Cincinnati_observatory.jpg" width="216" /></a>Međutim, iako refraktori
predtavljaju fantastični izum oni nisu bez mane. Glavne mane refraktora su: cena proizvodnje velikih sočiva i hromatska aberacija. Naime, teleskop
funkcioniše, kao što smo naveli na početku teksta, tako što skuplja mnogo veću
količinu svetlosti nego što je to ljudsko oko u stanju da odradi. On tu
svetlost sakuplja uz pomoć sočiva. Dobra analogija je sa skupljanjem kišnice.
Da bi sakupili kišnicu potrebna nam je kofa u koju ćemo da je sakupimo. Što je
kofa veća, više kišnice će da sakupi. Isto je i sa teleskopima, što je veće
sočivo više svetlosti će da sakupi. Što više svetlosti sakupi slika če biti
jasnija, videće se više detalja, moći će da podnese veća uvećanja, i da prikaže
više tamnijih objekata. Međutim velika sočiva su teška, moraju biti
besprekorno ispolirana i obrađena, što ih čini veoma skupim. Cena sočiva raste
eksponencijalno sa povećanjem njegovih dimenzija.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-q2FddrICjQ0/VYwjTbKLY0I/AAAAAAAANI0/vkFgKSeOkSM/s1600/Kepschem.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="180" src="http://4.bp.blogspot.com/-q2FddrICjQ0/VYwjTbKLY0I/AAAAAAAANI0/vkFgKSeOkSM/s400/Kepschem.png" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Hromatska aberacija je pojava da se svetlost ne prelama
podjednako, već se različite svetlosne dužine (boje) fokusiraju u
različitoj tački. Ovo dovodi do toga da se, prilikom posmatranja, oko
posmatranog objekta stvara svetlosni halo ili duga. Danas se ovo delimično
rešava tako što se koriste višestruka sočiva, izrađena od različitih tipova
stakala, na ovaj način se hromatska aberacija smanjuje, ali ne eliminiše
potpuno. Refraktori koji koriste ovaj metod redukcije hromatske aberacije se
nazivaju ahromati. Ahromati su danas najzastupljeniji među refraktorima.
Postoji i druga vrsta refraktora, apohromati, koji koriste sočiva izrađena od
egzotičnih materijala kao što je fluorit i oni gotovo eliminišu hromatsku
aberaciju. Međutim oni su višestruko skuplji od ahromata ekvivalentne veličine.<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<o:p></o:p><br />
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><i><span style="font-size: large;">Reflektrori</span></i></b><o:p></o:p><br />
<b><i><br /></i></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-XMQhiEkpXVM/VYwjrG14yvI/AAAAAAAANJ0/ZHVpK9GGWXs/s1600/maxresdefault.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="220" src="http://2.bp.blogspot.com/-XMQhiEkpXVM/VYwjrG14yvI/AAAAAAAANJ0/ZHVpK9GGWXs/s320/maxresdefault.jpg" width="320" /></a>Uvidevši ove nedostatke, Isak Njutn je 1668 godine
konstruisao teleskop zasnovan na refleksiji. Dakle, umesto sočiva koristi se
sistem ogledala. Ogledala su lakša za proizvodnju, a samim tim znatno
jeftinija i ne pate od hromatske aberacije. Princip na kome ovaj tip teleskopa
funkcioniše je sledeći.<o:p></o:p><br />
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Svetlost ulazi u cev teleskopa i pada na primarno ogledalo,
koje se nalazi na kraju cevi. Primarno ogledalo je konkavno (oblika kao plitka
činija koju koristimo u kuhinji). Zbog takvog oblika se svetlost, koja se od
njega odbije, skoncentriše u žiži koja se nalazi ispred ogledala. Bilo bi
prilično nepraktično kada bi posmatrač posmatrao sliku u žiži, jer bi svojom
glavom zaklonio izvor svetlosti. Zbog toga je Njutn uveo drugo tzv. sekundarno
ogledalo čija je uloga da skrene snop svetlosti za 90 stepeni i usmeri ga
okularu koji se nalazi na bočnom zidu teleskopa, i na taj način omogući
posmatranje bez opstrukcija. Kao što svetlosna moć teleskopa kod refraktora
zavisi od veličine sočiva, tako svetlosna moć reflektora zavisi od veličine
primarnog ogledala. Što je primarno ogledalo veće to će više svetlosti moči da
sakupi. Više svetlosti znači jasnija slika, više tamnijih objekata, sa više
detalja.<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-eSEV5JrMrMw/VYwj0n5aYTI/AAAAAAAANKc/8eMhu4qPWgM/s1600/newtteles.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="223" src="http://2.bp.blogspot.com/-eSEV5JrMrMw/VYwj0n5aYTI/AAAAAAAANKc/8eMhu4qPWgM/s400/newtteles.png" width="400" /></a><br />
<br />
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Prednost reflektora (ili ti Njutnovih teleskopa, kako ih
danas nazivamo u čast njihovom tvorcu) u odnosu na refraktore su, kao što smo
već naveli, cena a samim tim i veća svetlosna moć (danas su astronomima
amaterima dostupni reflektori koji imaju prečnik objektiva od 400mm pa
čak i više, dok se refratkori veći od 150mm, zbog njihove cene, izuzetno retko
sreću u praksi astronoma amatera) i nedostatak hromatske aberacije. Dok se
prednosti refraktora u odnosu na reflektore ogledaju u boljem kontrastu slike (Njutnovi
teleskopi i ako ne pate od hromatske aberacijie oni nisu imuni na druge
opstrukcije, npr. opstrukcija koju stvara sekundarno ogledalo umanjuje kontrast
slike, zatim usled otvorene cevi teleskopa dolazi do strujanje vazduha koji
dodatno degradira sliku), lakoći korišćenja i održavanja (ogledala je na
Njutnovim teleskopima potrebno često podešavati, tako da oni budu poravnati,
tzv. kolimacija).<o:p></o:p><br />
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><i><span style="font-size: large;">Katadioptici</span></i></b><o:p></o:p><br />
<b><i><br /></i></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Pored ova dva osnovna tipa, reflektora i refraktora, postoji
i treći tip, Katadioptički teleskopi. Oni za svoj rad koriste kombinaciju
sočiva i ogledala. Dva najčešća tipa katadioptika su Schmidt-Cassegrain,
Maksutov-Cassegrain. Oba ova teleskopa funkcionišu na isti način, jedina
razlika je u sočivu na prednjoj strani teleskopa.<o:p></o:p><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-lJU9WPZfTY0/VYwjd8DOtsI/AAAAAAAANJc/Cw3OcpyIdS8/s1600/katadioptik.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="290" src="http://1.bp.blogspot.com/-lJU9WPZfTY0/VYwjd8DOtsI/AAAAAAAANJc/Cw3OcpyIdS8/s400/katadioptik.gif" width="400" /></a></div>
<br />
Ovi teleskopi rade na sledećem principu. Svetlost prolazi
kroz sočivo, pada na primarno ogledalo, odbija se do sekundarnog, koji
opet refletkuje svetlost ka rupi u primarnom ogledalu, na čijem kraju se nalazi
okular. Dakle osnovna prednost u odnosu na reflektore ogleda se u zatvorenoj
optičkoj cevi, što smanjuje strujanje vazduha, i samim tim smanjuje degradaciju
slike koja dolazi usled istog. Glavna mana mu je znatno viša cena.</div>
Andrea Ćirićhttp://www.blogger.com/profile/05392785179023325935noreply@blogger.com0Kraljevo, Serbia43.7238483 20.68725419999998443.6320453 20.525892699999982 43.8156513 20.848615699999986tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-38740850896945899422014-12-01T23:47:00.000+01:002014-12-01T23:47:06.204+01:00Destabilizacija Zemljinog magnetnog polja<div class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.4pt;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.4pt;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.4pt;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;">Zemljino magnetno polje nastaje interakcijom između rotacije u
Zemljinom jezgru i električne struje. Polje tako stvara <b><i>magnetosferu</i>,</b> koja se ponaša kao neka vrsta barijere, i štiti
planetu od tereta solarnih vetrova. Ovo polje ima svoj severni i južni pol,
koji mogu da se koriste za navigaciju, i nisu statični. Promene u jačini struje
Zemljinog jezgra su uslovila pomeranje polova čak i 16km (10 milja).<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.4pt;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"> Ni samo polje nije statično i
otprilike svakih 450 000 godina, polovi se zamene. To znači da će magnetni
severni pol doći na mesto južnog i obrnuto. Prošlog meseca, tim sa Univerziteta
u Kaliforniji je uspeo da utvrdi da je poslednja promena polova bila pre
otprilike 786 000 godina koja je trajala oko 100 godina (koliko traje i ljudski
život). Ovakve promene obično traju po nekoliko hiljada godina.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"> Izgleda da je planeta još odavno
trebalo da promeni polove: postoje dokazi da su se ove promene dešavale mnogo
češće nego što su se dešavale pre više miliona godina. Ovo je možda posledica
povećanja unutrašnjeg jezgra Zemlje, što sprečava povećanje spoljašnjeg jezgra,
rezultirajući u stvaranju magnetnog polja koje nije toliko stabilno. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"> Dokazi o preokretim magnetnog polja se mogu pronaći u stenama. Kada
se magma ohladi, magnetne komponente se orijentišu u pravcu polja. Proučavajući
slojeve stena, geolozi mogu da utvrde u kom smeru su orijentisani metalni
molekuli i time odrede pravac magnetnog polja.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"> Evropska Svemirska Agencija koristi <i>Swarm</i> konstalaciju, koja se sastoji iz
tri satelita, radi proučavanja Zemljinog magnetnog polja kao i okeana i
Zemljine unutrašnje strukture. Na Swarm naučnom skupu održanom u Kopenhagenu prošlog
leta, objavljeno je da Zemljino magnetno polje slabi oko 5% svakih 10 godina.
Oslabljeno ili nestabilno magnetno polje može biti znak da će se preokret
uskoro dogoditi. Jačina magnetnog polja normalno varira u uskim granicama, ali
promene koje se trenutno događaju su veće od uobičajenih. Polje slabi oko 10
puta brže nego što je predviđeno, što ukazuje da se promena može dogoditi i
ranije.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"> Ako dođe do zamene polova, koristeći
kompas koji pokazuje na jug umestno na sever ne predstavlja veliki problem za
ljude, ali postavlja se pitanje šta će se dogoditi sa ostalim životinjama. Određene
životinje koje tokom godine migriraju (npr. morske kornjače, ptice) koriste
magnetno polje Zemlje kako bi se orijentisale. Preokret polova može da utiče na
ovu sposobnost. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 16px; line-height: 18.399999618530273px;"> Postavlja se i drugo pitanje oko preokreta polova: ako do preokreta dođe, hoće li Zemljino magnetno polje toliko oslabi da neće više moći da nas štiti od Sunčevog zračenja? Iako nema dokaza o masovnom izumiranju u vezi sa preokretom magnetnih polova, ova promena bi potencijalno bila problematična za elektroenergetske mreže i satelite.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"><br /></span></div>
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-I3mJpi-lxY0/VHztcDS-t5I/AAAAAAAAABg/4ar0ZFHDNXg/s1600/magnetic%2Bfield%2Breversal.gif" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-I3mJpi-lxY0/VHztcDS-t5I/AAAAAAAAABg/4ar0ZFHDNXg/s1600/magnetic%2Bfield%2Breversal.gif" height="265" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Magnetno polje Zemlje</td></tr>
</tbody></table>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-size: 11.0pt;"> <o:p></o:p></span></div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/14024643605074293743noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-42368980107188917502014-10-22T16:53:00.000+02:002014-10-22T16:57:31.926+02:00Uvod u molekularnu biologiju<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"> Ispitivanje živih bića je oduvek kod čoveka izazivalo ogromnu radoznalost. U samim početku, ljudi su morali da se zadovolje razvrstavanjem životinja u grupe i njihovim opisivanjem. Kasnije, van Levenhukovim otkrićem mikroskopa, otvoren je novi, do sada potpuno drugačiji svet - <i>svet molekularne biologije</i>.</span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"> Molekularna biologija se bavi objašnjavanjem svih osnovnih životnih procesa. Pošto je u organizmu priroda i povezanost hemijskih procesa usko određena pomoću <i>gena</i>, zadatak molekularne biologije jeste i proučavanje sastava gena, njihove reprodukcije itd. Danas je poznato da su nukleinse kiseline u nosioci i realizatori razvića organizma. Eksperimentišući na bakterijama pokazano je da se u jedru svake ćelije nalazi dezoksiribonukleinska kiselina (DNK) i da ona sadrži kodove za sintezu (spajanje, proizvodnju) <i>proteina</i>. A svima nam je poznato da su proteini osnovna biološka jedinjenja (grč. <i>protos</i> - prvi, najvažniji) i da oni određuju uloge ćelija, npr. eritrociti imaju hemoglobin te stoga služe za razmenu gasova. Proteini su građeni iz <i>aminokiselina</i>, koje se spajaju u polipeptidne lance. Svaka aminokiselina sadrži jednu karboksilnu (-COOH) i jednu amino grupu (-NH<span style="font-size: xx-small;">2</span>). Ove dve grupe reaguju, pri čemu se izdvaja molekul vode što dovodi do stvaranja nove -CO-NH- veze. Ova veza je označena kao <i>peptidna</i> veza.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-sqR9V0zHjHE/VEe8k1gRchI/AAAAAAAAAJ0/z2sjL4OF5tM/s1600/watson-crick.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-sqR9V0zHjHE/VEe8k1gRchI/AAAAAAAAAJ0/z2sjL4OF5tM/s1600/watson-crick.jpg" height="240" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i><span style="font-size: small;">Votson i Krik</span></i></span></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Strukturu DNK otkrili su <i>Votson i Krik</i>, 1953. godine. Pokazano je da se DNK sastoji iz dva lanca nukeotida koji su međusobno isprepleteni u spiralu istog prečnika celom svojom dužinom. Čak i najmanji molekuli DNK imaju po nekoliko hiljada nukleotida, a kod ćelije sisara i po nekoliko milijardi. Procenjuje se da je dužina DNK spirale u svakoj ćeliji čoveka je između 1,7 i 1,8 metara i potrebna je zavidna umetnost da se sve to upakuje u ćeliju nevidljivu ljudskom oku.</span></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-ElMtV1w4dqY/VEe6JNy2jpI/AAAAAAAAAJo/SPgD7-gtHMY/s1600/DNK.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-ElMtV1w4dqY/VEe6JNy2jpI/AAAAAAAAAJo/SPgD7-gtHMY/s1600/DNK.jpg" height="320" width="281" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Struktura DNK</span></i></span></td></tr>
</tbody></table>
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span>
<br />
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"> Komponente DNK, nukleotidi, građeni su iz tri jedinjenja:</span></div>
<ol style="text-align: left;">
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">pentoznog šećera dezoksiriboze</span></li>
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">ostatka fosforne kiseline</span></li>
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">azotne baze:</span><ul>
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">purinske: adenina (A) ili guanina (G)</span></li>
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">pirimidinske: timina (T) ili citozina (C) </span></li>
</ul>
</li>
</ol>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"> Nukleotidi su u lancu DNK vezani <i>fosfodiestarskim</i> vezama. Međutim, kada je reč o povezanosti dva lanca u spiralu, ona se ostvaruje vodoničnim vezama. Vodonične veze su slabe i mogu se po potrebi raskinuti pri procesu replikacije, o kom će biti reči u sledećem postu. Da bi se lanci spojili u pravilnu spiralu nepromenljivog poluprečnika, prema manjoj bazi u jednom lancu (pirimidinu), postavlja se veća u drugom (purinska). Najbolja uklapanja postižu adenin sa timinom i guanin sa citozinom.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"> Pored DNK postoji i ribonukleinska kiselina (RNK) i ona igra neizostavnu ulogu pri sintezi proteina. DNK je smeštena u jedru ćelije i za nju ne postoji način da ga napusti. Da bi svoju informaciju prenela u citoplazmu do ribozoma, potrebna je RNK. Ribozomi su ćelijske organele u kojima se vrši sinteza proteina.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; margin-left: 1em; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-g3VWY3G0Ido/VEfEWGkKTOI/AAAAAAAAAKE/kvPfUIs-HGw/s1600/RNK.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-g3VWY3G0Ido/VEfEWGkKTOI/AAAAAAAAAKE/kvPfUIs-HGw/s1600/RNK.jpg" height="400" width="172" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><i>Molekul RNK</i></span></span></td></tr>
</tbody></table>
<span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"> Ribonukleinska kiselina je takođe građena iz lanca nukleotida, ali jednog, s tim što su nukleotidi građeni nešto drugačije. Umesto pentoznog šećera deziksoriboze dolazi <i>riboza</i>, a umesto timina (T) <i>uracil</i> (U). Molekuli RNK su znatno manji od DNK i satsoje se od svega nekoliko desetina do nekoliko hiljada nukleotida. Uloga RNK u organizmu jeste da uzme uputstvo za sintezu proteina od DNK i tu sintezu i izvrši. Postoje tri tipa RNK:</span></div>
<ol style="text-align: left;">
<li><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><i><b>Informaciona RNK</b></i> - ona ima zadatak da na sebe prepiše informaciju sa DNK i da je iznese iz jedra i nosi sve do ribozoma, gde će se dalje po njenim uputstvima vršiti sinteza</span></li>
<li><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><i><b>Transportna RNK</b></i> - kada informaciona RNK dođe do ribozoma, oko nje se okupljaju transportne kiseline i one donose određene aminokiseline do ribozoma</span></li>
<li><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><i><b>Ribozonalna RNK</b></i> - ona je zastupljena u samim ribozomima i čini njihovu osnovnu gradivnu jedinicu</span></li>
</ol>
</div>
<span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"> Do sada smo govorili o tome šta predtavlja osnovu proučavanja molekularne biologije. O tome kako se vrši prenos nukleinskih kiselina sa generacije na generaciju, kao i detaljnije o samom procesu sinteze proteina i nastanka ribonukleinskih kiselina možete čitati u nekom od narednih izdanja. </span><br />
<span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br />Stay tuned~</span></span></div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/09850089650561846554noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-30529177793831337552014-09-24T18:49:00.001+02:002014-09-24T18:50:44.114+02:00We`re back! Zdravo društvo, nismo se dugo videli! E pa imamo iznenađenje za vas- <i>Science Madness </i>je ponovo sa vama!<br />
Do sada smo pisali o raznoraznim temama, među kojima se nalaze i nama lično jedna od omiljenih <a href="http://thesciencemadness.blogspot.com/search/label/Fizika" target="_blank">fizika</a>, pa zatim raznorazni zanimljivi tekstovi o <a href="http://thesciencemadness.blogspot.com/search/label/Astronomija" target="_blank">astronomiji</a>, <a href="http://thesciencemadness.blogspot.com/search/label/Elektronika" target="_blank">elektronici</a> i tako dalje, da ne nabrajamo sada. Ostalo je još toliko toga o čemu još nije bilo reči, ali tako neće ostati još dugo.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-qPrPpyxnGT4/VCLvd1fh39I/AAAAAAAAAsU/_W-85LIpH9U/s1600/download.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-qPrPpyxnGT4/VCLvd1fh39I/AAAAAAAAAsU/_W-85LIpH9U/s1600/download.jpg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">HALABUNGA! Ko još ne voli da raznosi stvari?<br />
<br />
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</td></tr>
</tbody></table>
No naravno, svako od nas ima svoju neku oblast nauke koju najviše voli i kojoj posvećuje najviše pažnje, pa bih ja voleo da vas upoznam sa svojom. Nažalost, eksplozije u ovoj oblasti nisu možda toliko dramatične, ali su svakako velike i zanimljive! Da, reč je o astronomiji naravno!<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-8LVrS-wS3tg/VCLwciWRm0I/AAAAAAAAAsg/Bf7_xM-2Q9o/s1600/VirtualAstro-Stargazing-Graphic-copy.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-8LVrS-wS3tg/VCLwciWRm0I/AAAAAAAAAsg/Bf7_xM-2Q9o/s1600/VirtualAstro-Stargazing-Graphic-copy.jpg" height="213" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Teleskop, prijatelji, vedro nebo i šolja tople kafe... ma šta ćeš bolje?</td></tr>
</tbody></table>
Svemir... jedan tako apstraktan pojam, ako mene pitate. Nije lako zamisliti ograničeno neograničen prostor. A onda još kad vam neko kaže da tu posotji i neka četvrta dimenizija, pa neki period inflacije, crne rupe, pa dodajte na sve to i pojam vremena... au, nije mi bilo lako samo da sagledam sve te pojmove u svojoj glavi, a kamoli da ih razumem. Slagao bih kada bih rekao da sam potpuno shvatio šta znači četvoro-dimenzioni prostor, ili sam pojam svemira i od čega je sastavljen. Ali to je upravo ono što me i privlači da čitam još više o tome, učim, saznajem, i slušam pametnije od mene šta o tome misle!<br />
<div>
Ono što bih ja voleo da postignem pisanjem ovih članaka je da vam približim moje viđenje astronomije i svega što je vezano za nju. Šta je to što u meni budi tu radoznalost i želju za znanjem. Ima toliko zanimljivih, a opet jednostavnih stvari koje mogu da dočaraju način na koji vidite ovu granu nauke. I opet da to ne bude ama baš ni jedan najamnji deo onoga što znamo o biografiji univerzuma. </div>
<div>
Počevši od <a href="http://thesciencemadness.blogspot.com/2014/04/sunceva-porodica.html" target="_blank">Sunčevog sistema</a>, pa do najudaljenijih delova <a href="http://thesciencemadness.blogspot.com/2014/02/kroz-vasionu-i-vreme.html" target="_blank">komosa</a>, nalazi se neki deo koji još nismo otkrili, i taj neki mali deo je ono što pokreće astronome širom sveta! Nadam se da ću vam uspešno približiti makar mali deo univerzuma... u ostalom, zar to i nije generalni cilj našeg pisanja? :)</div>
<div>
<br /></div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-POs61PrRweA/VCL1xawaxXI/AAAAAAAAAss/ZjVErPXfT7w/s1600/astronomyplato.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-POs61PrRweA/VCL1xawaxXI/AAAAAAAAAss/ZjVErPXfT7w/s1600/astronomyplato.jpg" height="240" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Ub`o čovek, svaka mu čast!</td></tr>
</tbody></table>
<div>
<br /></div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/03636183084590292102noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-75788953764540681492014-05-19T15:13:00.002+02:002014-05-19T15:13:54.933+02:00Vostani Serbie!<blockquote class="tr_bq">
<i>``Vostani Serbie!<br />
Davno si zaspala,<br />
U mraku ležala<br />
Sada se probudi<br />
I Serblje vozbudi!``</i></blockquote>
-Dositej Obradović<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-YbbWBhr2usk/U3oCeEj0aJI/AAAAAAAAAOg/rKdyKVucvRo/s1600/poplave-camac-spasioci-srbija-tanjug-sasa-petrovic.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-YbbWBhr2usk/U3oCeEj0aJI/AAAAAAAAAOg/rKdyKVucvRo/s1600/poplave-camac-spasioci-srbija-tanjug-sasa-petrovic.jpg" height="179" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Nikad više istine u SSSS!</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<br />
<br />
Teška su nas vremena pogodila braćo moja... Pogledajte samo stanje oko sebe, na desetine hiljada evakuisano iz svojih domova, na hiljade i dalje ugroženo, stotine i stotine je ostalo bez krova nad glavom, a na desetine života je zauvek izgubljeno! <br /><br />Tačno je, pokazasmo veliku solidarnost u predhodnim danima, i mnogi pomogoše u nevolji, ali narode, prava borba tek predstoji... Pravi posao tek treba obaviti! Ne budimo sebični i tvrdoglavi, pomozimo našem narodu da prebrodi krizu, ujedinimo se! Čujete li psa koji cvili jer je i dalje vezan lancem i nema hrane? Pomozite mu, odvežite ga, odvedite na sigurno! Vidite li onu mačku i njene mačiće zarobljene na drvetu iznad reke? Kažite nekom da su tu i da ih treba sneti odatle! Čujete li plač onog čoveka kome je klizište u roku od samo nekoliko minuta srušilo sve što je mukotrpno gradio čitav život? Priđite, recite mu koju lepu reč, budite tu za njega makar na nekoliko minuta!<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-LtGOQYxTT0U/U3oC9vId6ZI/AAAAAAAAAOo/wX_ahwxdG5A/s1600/obrenovac+poplave+iz+vazduha+1605+2014.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-LtGOQYxTT0U/U3oC9vId6ZI/AAAAAAAAAOo/wX_ahwxdG5A/s1600/obrenovac+poplave+iz+vazduha+1605+2014.jpg" height="240" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Budimo solidarni!</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<br /><br />Sve su to sitnice koje znače, i pomažu nam da budemo jednistven narod! Ali ne narod samo u okviru ovih granica... Obraćam se narodu Balkana... Braćo moja, rođaci, prijatelji, poznanici, svi vi, koje znam i ne znam, sad nije trenutak da se sećamo prošlosti i svađa koje su nas separatisale, sad je trenutak da budemo jedno, kao što smo nekad davno bili! Plač majke koja je izgubila sina isti je na svakom jeziku, jecaji deteta koje ne može da nađe majku može svako na planeti da razume! Narode moj, svi smo isti, isto dišemo, isto volimo i isti bol osećamo! Pomozimo jedni drugima, pomozite komšiji koji je poreklom iz Hrvatske, podelite sreću i radost sa komšinicom iz Bosne... svi mi smo istog porekla, delimo iste korene, i nema razloga da se međusobno potkopavamo! Samo ujedinjeni možemo pomoći i sebi i drugima... hajde da jednog dana svi možemo da kažemo kako je narod Balkana pobedio nebo, ZAJEDNO! Neka se ta priča prenosi sa kolena na koleno, neka se zna da možemo biti ujedinjeni, i da smo bili ujedinjeni! <br /><br />Borite se za sebe da bi spasli druge, nemojte biti samo jedna ovca u stadu koja blejeći ide na klanje! Neka se za srpskim narodom čuju pokliči pobede, neka se zna ko smo i šta smo! Ne dajmo da nas stranci zavade! PROBUDI SE SRBIJO, PROBUDI SE BALKANU. Sad je najgore vreme da na površinu izađu nebitni sporovi koje su nam drugi nametnuli! Hajde da obnovimo našu dedovinu, jer druge nemamo, i na drugu ne želimo! Neka opet sevaju omladinske radne akcije kroz zemlju, u čast onima koji su je nama ostavili! Obraćam se svom mladom narodu Balkana: prijatelji, obnovimo našu zemlju koju su nam očevi ostavili na čuvanje, jer na nama je da je dalje razvijamo... na našim plećima će ova napaćena zemlja nastaviti da stremi ka velikim visinama! Uradimo najbolje što možemo za nju!<br />
<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-kEvxjoxYW3Q/U3oDYxiqTfI/AAAAAAAAAOw/ogoefa0sHMg/s1600/Bulgravian-Flag_BIGGGjpeg.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-kEvxjoxYW3Q/U3oDYxiqTfI/AAAAAAAAAOw/ogoefa0sHMg/s1600/Bulgravian-Flag_BIGGGjpeg.jpeg" height="179" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Narodi Balkana, sad je vreme da pokažemo slogu!</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
#PRAYFORSERBIA #PRAYFORBOSNIA #PRAYFORCROATIA #HELPBALKANAnonymoushttp://www.blogger.com/profile/03636183084590292102noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-82302582082670064812014-04-20T14:22:00.000+02:002014-04-20T14:55:37.425+02:00Teslino jaje<div class="MsoNormal">
Znate li šta je Kolumbovo
jaje? Lako rešiva, iako naoko teška zagonetka.<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
Kolumbo je navodno od svojih
protivnika zatražio da postave jaje uspravno. Svi su pokušavali, ali kad to
nikome nije uspjelo, Kolumbo je kucnuo vrhom jajeta o sto i ono je ostalo
uspravno. Kada su mu rekli da su i oni to mogli napraviti, Kolumbo im je
odgovorio: 'Zašto niste?'. To je značilo – zašto niste vi otkrili Ameriku kada
je to tako lako?<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div style="text-align: right;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-UXte12yO_WY/U1FlIU10B0I/AAAAAAAABl4/fTe3KJR3GYI/s1600/tumblr_n45a7mPcSV1s3jo9co1_500.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-UXte12yO_WY/U1FlIU10B0I/AAAAAAAABl4/fTe3KJR3GYI/s1600/tumblr_n45a7mPcSV1s3jo9co1_500.jpg" height="130" width="200" /></a><a href="http://1.bp.blogspot.com/-jDLhbBPWmY4/U1FlIdw76hI/AAAAAAAABl0/fKssNiTntvU/s1600/tumblr_n3zlr5yozh1tronkuo1_500.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em;"><img alt="" border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-jDLhbBPWmY4/U1FlIdw76hI/AAAAAAAABl0/fKssNiTntvU/s1600/tumblr_n3zlr5yozh1tronkuo1_500.jpg" height="177" title="" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
Demonstracionu napravu
"Teslino jaje" <a href="http://thesciencemadness.blogspot.com/2014/02/svetlost-celog-sveta.html" target="_blank">Nikola Tesla</a> proizveo je 1888 godine, a 1893 godine na
Svetskoj izložbi u Chicagu demonstrirao je pomoću nje delovanje obrtnog
magnetnog polja - postavivši metalno (bakreno) jaje u rotirajuće
elektromagnetno polje kako bi se to jaje rotacijom uspravilo na svoj vrh.
Teslin izvorni uređaj koristio je gvozdeni stator, na koji su bile učvršćene
četiri zavojnice. Uređaj je bio napajan dvofaznim naizmeničnim izvorom struje
kako bi se stvorilo rotirajuće magnetno polje. Uređaj je radio sa strujom od 25
do 300 herca.<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-zgcl_ylFH48/U1FlG3sZaKI/AAAAAAAABlo/jKE1rVLEk-g/s1600/tesla-sredjeno-jaje.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-zgcl_ylFH48/U1FlG3sZaKI/AAAAAAAABlo/jKE1rVLEk-g/s1600/tesla-sredjeno-jaje.jpg" height="266" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
Ovim svojim genijalnim
otkrićem, i jednako genijalnom demonstracijom pomoću tog jajeta, Nikola Tesla
privukao je pažnju investitora prema mogućnostima naizmenične struje, omogućio
je izradu prvih elektromotora naizmenične struje, a time i njenu primenu u najširem
opsegu.<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
Zbog svega ovoga, Teslino
jaje na najbolji način simbolizuje činjenicu da se rad čoveka sa ovih prostora
u svetu prepoznao kao vrhunsko inovatorsko delo svog vremena, koje je taj
inovator za potrebe privlačenja kapitala i tržišnog zaživljavanja njegovog
izuma znao odlično prezentovati javnosti i potencijalnim investitorima
koristeći posebno dizajniranu napravu - Teslino jaje.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<object class="BLOGGER-youtube-video" classid="clsid:D27CDB6E-AE6D-11cf-96B8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0" data-thumbnail-src="https://ytimg.googleusercontent.com/vi/aWTXgQ_IdtI/0.jpg" height="266" width="320"><param name="movie" value="https://youtube.googleapis.com/v/aWTXgQ_IdtI&source=uds" /><param name="bgcolor" value="#FFFFFF" /><param name="allowFullScreen" value="true" /><embed width="320" height="266" src="https://youtube.googleapis.com/v/aWTXgQ_IdtI&source=uds" type="application/x-shockwave-flash" allowfullscreen="true"></embed></object></div>
Andrea Ćirićhttp://www.blogger.com/profile/05392785179023325935noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-61658304742017898902014-04-18T17:09:00.000+02:002014-04-18T17:09:10.605+02:00Uvod u web programiranje<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: left;">
</div>
<h2 style="text-align: left;">
HTML, JavaScript i CSS !</h2>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://www.cms2cms.com/wp-content/uploads/2013/10/html-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://www.cms2cms.com/wp-content/uploads/2013/10/html-1.jpg" height="200" width="320" /></a></div>
<div>
<br /></div>
<div style="text-align: left;">
HTML (stands for Hyper Text Markup Language) , je skup simbola i kodova za označavanje datoteka i sadržaja koji se prikazuje na web stranici. Html dokument je obično pisan u formi html elemenata koji se sastoje od tagova, koji su oblika <tag> ... </tag>.Svrha web browser-a je da čita Html dokument i pretvori ga u vidljivu web stranicu. Pretraživač ne prikazuje html tagove na stranici već ih koristi da upravlja sa sadržajem stranice. Html u stvari opisuje strukturu sajta što ga čini više opisnim nego programskim jezikom.<br />
Html dokument je u stvari tekstualni fajl sa ekstencijom .html ili .htm, nije programski jezik kao C++,VisualBasic, Java...<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTmp65xRN2P3FI_nzAj06DyQ_qIsYF3SIvZfdIRFkTlR7EF734x" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTmp65xRN2P3FI_nzAj06DyQ_qIsYF3SIvZfdIRFkTlR7EF734x" width="200" /></a></div>
<br />
<br />
Svaki Html kod počinje tagom <html> i završava se tagom </html>. Unutar ovih tagova pišete ceo html kod. Sad, html kod se sastoji iz dva dela <head>...</head> i <body>...</body>. Unutar taga <head> se nalaze osnovne informacije o dokumentu, naslov, opis, ime autora, bla bla bal...ove informacije se ne prikazuju osim ako nemaju tag <tittle> , ono šta piše u ovom taku će biti naslov html dokumenta i prikazaće se u naslovnoj liniji web browser-a. Unutar taga <body> se nalazi sve što vidimo, tj sadržaj stranice. Ovaj tag može imati atribute kojima se određuje pozadina, boja teksta, slike...ali je bolje da ove opcije podesimo CSS-om.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e4/HTML_logo.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e4/HTML_logo.png" height="200" width="180" /></a></div>
<br />
Neki od osnovnih tagova su :<br />
<h1> - naslov, <p> paragraf teksta, onda za formatiranje teksta ima mali milion tagova, a neki od njih su : <b> podebljano, <i> iskošeno, <u> podvučeno, <sub> i <sup> subscript i superscript, za linkove npr<br />
<a href="link">Ime linka</a>, za liste <ol> i <ul>...vise o tagovima neki drugi put..ima ih za sve i svašta samo ih treba potražiti.<br />
<br />
<br /></div>
<div style="text-align: left;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://cdn.skilledup.com/wp-content/uploads/2013/05/front-end-development-470x400.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://cdn.skilledup.com/wp-content/uploads/2013/05/front-end-development-470x400.jpg" height="170" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
CSS (stands for Cascading Style Sheets),definiše izgled stila stranice, definicija stila se ne mora nalaziti u istom dokumentu u kojem se koristi.Stil definiše font, boju ili sliku pozadine, veličinu slova...Stil se definiše tagom <style> koji se nalazi unutar taga <head>. O CSS-u i detaljima više u sledećem delu.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQnWepdmzy5l0kzcKijVZLObf5_PNmDb39FK2AMdnpc-rqqv7z3gA" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="133" src="https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQnWepdmzy5l0kzcKijVZLObf5_PNmDb39FK2AMdnpc-rqqv7z3gA" width="200" /></a></div>
<br />
<br />
<br />
JavaScript...ironija,ali nema nikakve veze sa javom...Istina, početna zamisao bila je da liči na javu, ali je od toga ostalo samo ime.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://www.blogohblog.com/wp-content/pop/2008/07/funnyjavascript.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://www.blogohblog.com/wp-content/pop/2008/07/funnyjavascript.gif" height="133" width="200" /></a></div>
<br /></div>
<div style="text-align: left;">
<div>
Ovo je veoma moćan jezik koji se pokreće unutar browser-a u spoju sa HTML-o i CSS-om.<br />
Baziran je na otvorenom standardu koji se naziva ECMAScript, javascript je veoma brzo postao programski jezik interneta. Svim mogućnostima jQuery-a se moze pristupiti pomoću javascript-a tako da je vazno znati javascript .Posedovanje osnovnog znanja javascript-a će vam pomoći u razumevanju , konstruisanju i debagovanju vašeg koda.<br />
JavaScript kod se nalazi unutat HTML koda, unutar tagova <script>...javascript kod...</script>. Unutar ovih tagova pišete dušu web stranice, jezik je veoma sličan C#-u ako mene pitate.<br />
Kako da vidite javascript kod ? Verujte mi ne želite ali ako baš mora...desni klik -ispitaj element ili kako već...Kada prvi put vidite javascript kod verovatno će vam izgledati ko' špansko selo, ali ne brinite ima i gore...PHP ali ovo se već dovoljno odužilo tako da ćemo to preskočiti.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://blog.jasonwelter.com/wp-content/uploads/2011/05/learning_to_code.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://blog.jasonwelter.com/wp-content/uploads/2011/05/learning_to_code.jpg" height="165" width="400" /></a></div>
<br />
Ovo je bio mali uvod u web programiranje, sledeći put ćemo se detaljnije pozabaviti CSS-om a možda i PHP-om.</div>
</div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/02335891348918715386noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-87525681090367690312014-04-18T17:08:00.002+02:002014-04-18T17:11:35.812+02:00FIREFOX OS - RAZBIJANJE MONOPOLA?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>Firefox OS</b> je open-source operativni sistem za pametne telefone (smartphones) i tablet računare. Razvijen od strane <a href="http://www.mozilla.org/en-US/" target="_blank">Mozille</a>, <b>neprofitne organizacije </b>(very important!) poznate po svom internet pretraživaču <a href="http://www.bubblews.com/assets/images/news/977979478_1353970802.gif" target="_blank">Mozilla Firefox</a>-u.<br />
Glavna ideja je da Firefox OS pruži upotpunjen operativni sistem za mobilne uređaje, koristeći otvorene standarde (standarde koji su javno dostupni i za čiju su upotrebu vezana različita prava i odnose se na tehnologije koje su besplatne ili zahtijevaju male novčane nadoknade) i pristupe kao što su <i><a href="http://lmgtfy.com/?q=html" target="_blank">HTML</a></i> aplikacije, <i><a href="http://lmgtfy.com/?q=javascript" target="_blank">JavaScript</a> </i>(o JavaScript-u i HTML-u, pored već linkovanog sadržaja, možete više saznati u <a href="http://thesciencemadness.blogspot.com/2014/04/uvod-u-web-programiranje.html" target="_blank">tekstu</a> mog kolege Miloša), open-web aplikacioni programski interfejs, i za nas možda najinteresantnije - application marketplace! Kada sagledamo sve sadržaje koje posjeduje Firefox OS, možemo bez ustezanja reći da ovaj operativni sistem može ići rame uz rame sa najpoznatijim operativnim sistemima kao što su iOS, Android i slični, kreirani od strane najvećih svjetskih kompanija poput Google-a ili Apple-a koje drže monopol (hint: nije društvena igra) u svijetu kad su tehnologije u pitanju.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-2Jt9nJjoxlE/UgJyjZOuXPI/AAAAAAAAH6Y/HBeaIRkjaqw/w800-h800/Android-vs-Firefox-OS-f630x378-ffffff-C-5f6d6bb6-78896272.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-2Jt9nJjoxlE/UgJyjZOuXPI/AAAAAAAAH6Y/HBeaIRkjaqw/w800-h800/Android-vs-Firefox-OS-f630x378-ffffff-C-5f6d6bb6-78896272.jpg" height="192" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">MAY THE BATTLE BEGIN!</td></tr>
</tbody></table>
Malo da se bavimo "istorijom" (ako par godina unazad možemo nazvati istorijom); Firefox OS se prvi put pominje kao projekat B2G, kasnije preimenovan u sadašnji naziv. Prvobitna ideja je bila da se kreira kompletan operativni sistem koje će biti open-source i koji će dati slobodu web developerima da slobodno kreiraju aplikacije koje će biti u potpunosti jednake i po kvalitetu i po sadržaju onima koje razvijaju velike svjetske korporacije. Prvi put je predstavljen u februaru 2012. godine. U Januaru 2013. potvrđeno je da će ZTE korporacija isporučivati pametne telefone sa Firefox OS-om, a u julu iste godine je lansiran prvi telefon sa Firefox OS-om. Prilično brzo odvijanje ključnih događaja u životu male vatrene lisice.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://icdn4.digitaltrends.com/image/zte-open-firefox-970x0.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://icdn4.digitaltrends.com/image/zte-open-firefox-970x0.jpg" height="213" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Prvi smartphone sa "lisicom".</td></tr>
</tbody></table>
Firefox OS platforma se sastoji od više komponenti. U slučaju da želite da se bavite kreiranjem aplikacija za ovaj operativni sistem, ne morate da budete posebno upoznati sa njegovom arhitekturom. Ipak, malo ćemo se pozabaviti tom temom. Elem, korisnički interfejs Firefox OS-a se naziva <b>Gaia</b>. Sve što vidimo na ekranu kada se pokrene ovaj operativni sistem je produkt Gaia lejera. Gaia implementira lock ekran, home ekran i sve aplikacije koje očekujete da jedan pametni telefon/uređaj ima. U potpunosti je kreiran pomoću CSS-a, JavaScripta i HTML-a. Naredni lejer se naziva <b>Gecko</b>. On predstavlja podršku slobodnim standardima o kojima smo govorili na samom početku, tj. podrška HTML-u, CSS-u i JavaScriptu. Takođe, obezbjeđuje da API rade propisno na svakom operativnom sistemu koji on (Gecko) podržava. Treći lejer je <b>Gonk</b>, <i>lower-level </i>operativni sistem Firefox OS-a. On u stvari predstavlja lejer za port ovanje Gecko-a, iliti adapter između Gecko-a i hardvera.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://developer.mozilla.org/files/4605/FirefoxOS.png" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="400" src="https://developer.mozilla.org/files/4605/FirefoxOS.png" width="328" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Dijagram arhitekture Firefox OS-a, za one koji žele malo dublje da zađu u materiju.</td></tr>
</tbody></table>
<br />
Nakon sve geek priče, pozabavimo se malo realnošću i svjetskim tržištem. Postavlja se pitanje: da li Firefox OS ima snage/kvaliteta/sreće da se pokaže kao ozbiljan kandidat za razbijanje monopola postavljenog od strane Google-a, Apple-a i još par velikih korporacija? Veliki potencijal postoji, kvalitet - takođe. Željno iščekujemo da vidimo kako će se na djelu pokazati marketinški planovi Mozille. Ideja je da se pametni telefoni lansiraju na tržišta slabije razvijenih zemalja i zemalja u razvoju generalno po cijeni od 25$ (DVADESET PET DOLARA). To može biti mač sa dvije oštrice, ali može se reći da u današnje vrijeme to djeluje kao pametan, i prije svega na neki način human postupak. Veliki broj ljudi koji nikad nisu bili u mogućnosti da koriste pametne telefone će uskoro dobiti tu priliku bez da štede mjesecima (pa i godinama). Simpatično narandžasto pakovanje će dobiti priliku da se pokaže svijetu, i nadamo se da će tu priliku mudro iskoristiti! <i>Džoni out.</i></div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/10221448813210370154noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-24073742982071666912014-04-15T21:50:00.002+02:002014-04-15T22:03:23.558+02:00Henrijeta Laks - žena sa besmrtnim ćelijama<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 36.0pt;">
<span lang="sr-Latn-RS">Da li vam naslov možda zvuči
čudno? Verovali ili ne, potpuno je istinit, a priča koja stoji iza njega je više nego zanimljiva. Henrijeta Laks, naučnicima
najpoznatija kao HeLa, je bila siromašna žena iz SAD-a, koja je 1951. godine,
u 31. godini, preminula od raka grlića materice. Tokom lečenja, njen doktor u
bolnici Džon Hopkins, uzeo je uzorak ćelija sa njenog tumora, bez ičijeg
znanja, i poslao ga doktoru Džordžu Greju. Njene ćelije su vremenom postale jedan od
najvažnijih alata u medicini, zaslužne za razvoj vakcine protiv dečje paralize,
kloniranja, mapiranja gena, i još mnogo važnih otkrića... Ali zašto bi ćelije
jedne obične, siromašne žene bile toliko značajne za nauku? Po čemu se one
razlikuju od svih ostalih ćelija?<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 36.0pt;">
<span lang="sr-Latn-RS"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/d/d7/Henrietta_Lacks_(1920-1951).jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/d/d7/Henrietta_Lacks_(1920-1951).jpg" height="320" width="220" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt;">
Henrietta Lacks, everyone. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt;">
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS"> Džordž
Grej je godinama pokušavao da uzgaja ljudsko tkivo, međutim, svaki njegov
pokušaj se završavao bezuspešno. Provodio je više vremena održavajući ćelije
živima, nego što je provodio vršeći istraživanja na njima. Tako je bilo sve dok
jedan laboratorijski tehničar nije otkrio da se Henrijetine ćelije razlikuju od
svih ostalih. Ono što je bilo specifično kod njenih ćelija je da one nikad ne
umiru, u poređenju sa normalnim ljudskim ćelijama koje umru nakon samo nekoliko
umnožavanja. Henrijetine ćelije mogu da prežive čak i van ljudskog tela! One se
bez ikakvih problema umnožavaju u laboratorijama već preko 60 godina i
mnogi naučnici pretpostavljaju da mogu neograničeno dugo da traju. Kada su
doktori ovo prvi put otkrili, bili su veoma začuđeni, ali oduševljeni, jer su od
tada u mogućnosti da slobodno vrše eksperimente sa ljudskim ćelijama.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS"> Danas
ne postoji naučna laboratorija u svetu koja nije radila sa Henrijetinim
ćelijama.. Kaže se da su ove ćelije naučnici toliko puta umnožili, da bi danas
one sve zajedno težile oko 50 miliona tona! Njene besmrtne ćelije su poslužile
za mnoga važna naučna istraživanja. Zahvaljujući upravo njima, otkriveni su
lekovi za bolesti kao što su grip, herpes, leukemija, hemofilija, pa i
mnoge druge, a služile su i za mnoga istraživanja u vezi side, efekata
radijacije i mnogih otrovnih supstanca... Korišćene su za testiranje ljudske osetljivosti na lepak, kozmetiku i mnoge druge proizvode. HeLa ćelije su
prve ljudske ćelije koje su bile uspešno kolnirane 1955. godine, a poslate su
čak i u svemir, kako bi se ispitalo da li ljudsko tkivo može da izdrži nultu
gravitaciju.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS"> Henrijeta
je, kao što smo već i rekli, preminula osam meseci nakon što joj je
dijagnoziran rak, i nikada nije saznala u koliko istraživanja su njene ćelije učestvovale,
koliko otkrića je postignuto upravo zahvaljujući njima i koliko su postale
bitne za nauku i mnoge naučnike. Sve do 1970. godine, pravo poreklo ovih ćelija
je bilo sakriveno, a za njih je korišćen pseudonim Helen Lejn, ili HeLa. Njene
ćelije su kupljene i prodane milionima, a ona je umalo ostala nezapamćena, dok
je njena porodica godinama jedva sklapala kraj sa krajem. Zahvaljujući HeLa
ćelijama, naučnici su napravili jedan veliki korak unapred u istraživanjima, i
jedno je sada sigurno – Henrijeta Laks će ostati zapamćena zauvek, kao žena
čije su ćelije promenile nauku. <o:p></o:p></span></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-30514400211941381992014-04-13T16:45:00.001+02:002014-04-13T16:45:16.623+02:00KRIPTOLOGIJA - IGRAJMO SE DŽEJMSA BONDA!<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>Kriptologija</b> (grč. <b>κρυπτός</b>, <b>kryptós</b> - skriven +<b> λόγος</b>,<b> logos</b> - znanje, nauka) je nauka koja se bavi izučavanjem i definisanjem metoda za zaštitu informacija (šifrovanjem) i izučavanjem i pronalaženjem metoda za otkrivanje šifrovanih informacija (dešifrovanjem). Kriptologiju možemo podijeliti na tri oblasti: <b>kriptografiju, kriptoanalizu i steganografiju</b>.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://static.ddmcdn.com/gif/quantum-cryptology-3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://static.ddmcdn.com/gif/quantum-cryptology-3.jpg" height="240" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">WTF IS THIS?</td></tr>
</tbody></table>
<br />
Otkad postoji prenos informacija, postoje i ljudi koji se trude da te informacije saznaju iako iste njima nisu namijenjene. Bakice koje vire sa prozora posmatrajući ulicu i katkad prisluškujući razgovore, lik koji smara pa želiš da izbjegneš sa sazna da izlazite u klub, neprijatelj u ratu... Sve tu to potencijalne prijetnje koje bi, ukoliko bi doznale informacije koje pokušavate da prenesete, bile kobne po vaše planove. Zato je tu <b>kriptolgrafija</b> - oblast kriptologije koja se bavi metodima očuvanja tajnosti informacija. Kada se lične, finansijske, vojne ili informacije državne bezbijednosti prenose sa mjesta na mjesto, one postaju ranjive na prisluškivačke taktike. Ovakvi problemi se mogu izbjeći kriptovanjem (šifrovanjem) informacija koje ih čini nedostupnim neželjenoj strani. <b>Šifra</b> i <b>digitalni potpis</b> su kriptografske tehnike koje se koriste prilikom šifrovanja. Osnovni element koji se koristi naziva se <b>šifarski sistem</b> ili <b>algoritam šifrovanja</b>. Svaki šifarski sistem obuhvata par transformacija podataka, koje se nazivaju šifrovanje i dešifrovanje. Šifrovanje je procedura koja transformiše originalnu informaciju (otvoreni tekst) u šifrovane podatke (šifrat).<br />
Kada je pismo postalo sredstvo komunikacije, pojavila se potreba da se neka pisma sačuvaju od tuđih pogleda. Tada je i kriptografija ugledala svjetlost dana. Od samog početka, enkripcija podataka koristila se prvenstveno u vojne svrhe. Jedan od prvih velikih vojskovođa koji je koristio šifrovane poruke bio je <b>Julije Cezar</b>. Naime, kada je Cezar slao poruke svojim vojskovođama, on je te poruke šifrovao tako što su sav ili pojedina slova u tekstu bila pomerana za tri, četri ili više mesta u abecedi. Takvu poruku mogli su da dešifruju samo oni koji su poznavali pomeri za pravilo. Poznata Cezarova izjava prilikom prelaska Rubikona u šifrovanom dopisivanju glasila bi: <b>fqkf ofhzf kyz</b>. Pomicanjem svakog slova za šest mjesta u abecedi lako se može pročitati pravi smisao poruke: <i><b>Alea iacta est</b></i> (kocka je bačena).<br />
Ipak, ukoliko smo mi bakica koja stoji na prozoru/ortak koji smara/neprijatelj, moramo biti spremni na sve kako bismo doznali informacije! Zato je tu oblast kriptologije koja se naziva kriptoanaliza. <b>Kriptoanaliza</b> (od grčkog <b>kryptós</b> (skriveno) i <b>analýein</b> (razmrsiti)) predstavlja proučavanje metoda za saznavanje šifrovanih informacija, bez posjedovanja tajnih podataka koji su obično potrebni da bi se pristupilo tim informacijama. Ovo obično podrazumijeva pronalaženje tajnog ključa. Netehničkim izrazima, kriptoanaliza je praksa razbijanja šifara.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f8/Crypto.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f8/Crypto.png" height="214" width="320" /></a></div>
<br />
<br />
Ukoliko želimo da budemo malo suptilniji i da bez imalo problema prešaltamo bakute, najbolje je da upotrijebimo steganografiju. <b>Steganografija</b> je tehnika skrivanja tajnih poruka na takav način da niko osim predajne i prijemne strane nije svestan postojanja komunikacije. Skrivanje poruka se temelji na prerušavanju poruke unutar slike, filmova i teksta. Osnovna prednost steganografije u odnosu na kriptografiju je činjenica da poruke ne privlače pažnju na sebe. Tako da, ako umjesto da vičemo preko ulice, napravimo dimne signale dimom iz cigarete, prijemna strana će ukapirati šta želimo da kažemo a bakice neće imati pojma da se izvršava bilo kakav transfer informacija i vratiće se heklanju. Ili kovanju zlokobnih planova. Masoni su svuda, šta da se radi. <i>Džoni out.</i></div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/10221448813210370154noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-27805952712977838702014-04-07T14:20:00.002+02:002014-04-07T14:20:31.916+02:00Tvrdoglav iliti čistokrvni Bosanac! Svi smo se do sada susretali sa tvrdoglavim osobama, i svi možemo jedno reći za njih... svi znaju biti užasno naporni! Međutim, jeste li se ikad zapitali na koji način čovek sve može biti tvrdoglav? Da li možda možemo da razlikujemo više tipova tvrdoglavosti? <i>Science Madness </i>nudi jedno rešenje!<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-M6ePJ33Az0Q/U0KRdoSG4CI/AAAAAAAAAM0/k9MgfE7vxcg/s1600/MrStubborn.gif" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-M6ePJ33Az0Q/U0KRdoSG4CI/AAAAAAAAAM0/k9MgfE7vxcg/s1600/MrStubborn.gif" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">E baš neću lepo da se ponašam!</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
Posmatrajući ponašanje ljudi oko sebe kroz duži period, i konkretno jednu osobu sa kojom sam provodio dosta vremena, uvideo sam određene razlike u tome kako ona i ja ispoljvamo našu tvrdoglavost. Ne mogu vam opistai koliko je to ponekad znalo biti iritirajuće! Međutim, shvativši odnose i veze različitog iskazivanja iste osobine, postalo je jasno da tvrdoglavost ne može biti ista kod svakog.<br />Zamislite recimo osobu koja neće odustati od nečega dok vas ne ubedi u to što je naumila sa jedne strane, i osobu koja neće odustati od svojih uverenja ni po koju cenu sa druge strane. Za obe ćete reći da su tvrdoglave, zar ne? Međutim razlika je jasna, i to ću ovde pokušati da pokažem. Ovo je podela koju ja volim da zovem <i>unutrašnja </i>i <i>spoljašnja </i>tvrdoglavost.<br />
<br />
<i>1. Spoljašnja (ekstrovertna) tvrdoglavost</i><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-Wo6IyLcL32w/U0KTJM-eaTI/AAAAAAAAAM8/Ts5T2invnOM/s1600/i-m-not-stubborn.american-apparel-unisex-fitted-tee.white.w760h760.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-Wo6IyLcL32w/U0KTJM-eaTI/AAAAAAAAAM8/Ts5T2invnOM/s1600/i-m-not-stubborn.american-apparel-unisex-fitted-tee.white.w760h760.jpg" height="320" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Ovako nešto bi odgovaralo ovim osobama.</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
Osobe za koje se može reći da su tvrdoglave na ovaj način su uglavnom one koje vole da okolina oko njih bude tačno po njihovoj meri, i naći će način da vas u to ubede. <br />
Prednosti ove osobine su svakako upornost i vrlo često će dobiti ono što žele... što na kraju krajeva i nije tako loše? Uz pomoć malo socijalnih veština, ovakve osobe mogu biti vešti manipulatori svoje okoline. Međutim loša stvar je što zaista znaju biti naporne i dosadne, pa im bez velike socijalne intelignecije, ova osobina može strašno odmoći.<br />
Bacite malo pogled oko sebe, primetićete dosta ovakvih osoba.<br />
<br />
<i>2 Unutrašnja (introvertna) tvrdoglavost</i><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-eaBQQk7ftuA/U0KU5NMiNpI/AAAAAAAAANI/pmbMqYpHXm8/s1600/9931143-cartoon-of-a-father-arguing-with-his-stubborn-son.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-eaBQQk7ftuA/U0KU5NMiNpI/AAAAAAAAANI/pmbMqYpHXm8/s1600/9931143-cartoon-of-a-father-arguing-with-his-stubborn-son.jpg" height="320" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Aha, važi, tako je... (NE!)</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<i> </i>Ova osobina se malo teže primećuje, jer ovakve osobe ne moraju otvoreno izražavati svoju ličnost. Introvertna tvrdoglavst je osobina koja ima za odliku da njen nosioc drži do svog mišljenja i svog stava. Nećete ga lako ubediti u neko svoje uverenje, niti mu lako poremetiti njen stav. Znaju biti veoma uporne, i mogu samo reći da se slažu sa vama, ali to ne znači da je zaista tako. Ne dozvoljavaju da okolina toliko utiče na njih, i potpuno im je svejedno šta njegova okolina pokušava, ako mu ne odgovara, smo će se distancirati.<br />
Prednosti ovoga su svakako jaka ličnost i čvrsta ubeđenja, kao i emocionalna nezavisnost od okoline. Ove osobe mogu savršeno da funkcionišu kako sami sa sobom, tako i društvu (gledano iz njihovog ugla, kako će se uklopiti u društvo, opet zavisi od nekih drugih faktora). Loša strana je što veoma često znaju previše da se distanciraju, i time se otuđe od svakoga kao mehanizam odbrane na pokušaj menjanja iz spoljašnje sredine, naravnio kao i povremeno treniranje živaca drugih osoba.<br />
<br />
<br />
Ovo je bilo neko moje razmatranje ukratko o tome na koji način čovek može biti tvrdoglav. Lično, pošto pripadam ovde 2. tipu, mogao sam se dosta raspisati o njemu, jer sam bolje i upoznao ovakvu osobinu. Ukoliko bude zainteresovanih, biće napisan i novi tekst koji će detaljno objasniti obe ove grupacije. <br />Pogledajte malo oko sebe, otkrićete još puno specifičnosti vezanih za svaki tip tvrdoglavosti. Kojem vi pripadate?<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-08-JS8K0boo/U0KXu4YB7TI/AAAAAAAAANU/pFfAJXnBG3M/s1600/a.baa-Stubborn-dog.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-08-JS8K0boo/U0KXu4YB7TI/AAAAAAAAANU/pFfAJXnBG3M/s1600/a.baa-Stubborn-dog.jpg" height="240" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Noup, noup, noup!!!</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
Imate li vi vašu podelu? Da čujemo, ostavite nam komentar ili nam se javite na Facebook-u.Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/03636183084590292102noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-86560598386920640732014-04-06T14:12:00.001+02:002014-04-06T14:12:22.606+02:00Sunčeva porodica<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Pozdrav svima,<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Želeo bih da vas upoznam sa jednom veoma zanimljivom porodicom: Sunčevim sistemom. Dosad ste svi verovatno čuli za nju, ali da li znate sve njene članove? Hajmo onda zajedno da ih upoznamo.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-AF8tlHebKmc/U0EqzV-BHlI/AAAAAAAAAK8/Gg-FGvacT5o/s1600/splash-planets.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-AF8tlHebKmc/U0EqzV-BHlI/AAAAAAAAAK8/Gg-FGvacT5o/s1600/splash-planets.jpg" height="166" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Da ne bude zablude, slika nije u srazmeri.</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<br />
Normalno, ne možemo krenuti prvo bez nekog uvoda.<br />Da bih pokušao da vam dočaram starost naše porodice, svešću čitav životni vek univerzuma u jednu kalendarsku neprestupnu godinu. Znači, svemir je u ovom našem kalendaru rođen 1. januara. Naša galksija, Mlečni Put, slaviće rođendan krajem marta te godine (srećan rođendan našoj galaksiji), dok će naše Sunce biti stvoreno tek oko 26. avgusta. Prve planete pojavljuju se tek krajem septembra, i negde sredinom oktobra naša Zemlja pravi prve korake oko Sunca. Kako vreme prolazi, bliži se i kraj godine, tj. naš sadašnji trenutak, tako da prvi organizmi počinju da se pojavljuju tek 31. decembra, a mi, ljudi, na scenu stupamo tek u zadnjem satu zadnjeg dana godine. Da skratim: prema ovoj razmeri, savremen čovek i sva zabeležena istorija koju je napravio, nalaze se u zadnjih 14 sekundi čitave ove godine. Razmislite o tome ovako... Isus je ovde bio pre samo 2 sekunde!<br />
<br />
A sada da se upoznamo sa članovima ove kuće...<br />
<br />
<i>1. Merkur</i><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-yiP6ZRWa8yw/U0Et3-PqP_I/AAAAAAAAALE/nxi3tI59YN8/s1600/Mercury_in_color_-_Prockter07_centered.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-yiP6ZRWa8yw/U0Et3-PqP_I/AAAAAAAAALE/nxi3tI59YN8/s1600/Mercury_in_color_-_Prockter07_centered.jpg" height="317" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Emos</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
Dozvolite mi da vam predstavim Merkur, koji igra ulogu mlađeg brata u ovoj porodici. Na njega se Sunce redovno obrušava svom svojom silinom te zato ova mala planeta nema atmosferu. Markur je bez satelita i ono što je kod njega zanimljivo jeste da se on brže okrene oko Sunca nego oko svoje ose, kao i da je njegov smer kretanja suprotan od svoh ostalih planeta. Merkur buntobnik bez razloga. Još jedan primer toga je i da jedini (ne računajući Pluton) ima ravan ekliptike koja je pod primetno većim uglom od ostalih planeta. <br />Da, Merkur je prilično <i>badass.<br /><br /><br />2. Venera</i><br />
<i> <table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-qD-sQp5iaD4/U0EvM4ydgvI/AAAAAAAAALQ/v2rnP7jPsBA/s1600/Venuspioneeruv.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-qD-sQp5iaD4/U0EvM4ydgvI/AAAAAAAAALQ/v2rnP7jPsBA/s1600/Venuspioneeruv.jpg" height="320" width="297" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i>Čija je ono zvezda?</i></td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i> </i></td></tr>
</tbody></table>
</i>Venera (a.k.a. zvezda Danica ako pitate Čolu) je kako se narodski kaže naša sestrinska planeta. Ako se dobro zagledate, vidljiva je na nebu kao jedna od najsjajnijih objekata na noćnom nebu. Ovo dugujemo njenoj gustoj atmosferi koja odbija veliki deo sunčevih zraka. Atmosfera joj je puno sumporovih jedinjenja a tlo joj je prožeto sa mnošto vulkana... Da li je neko za godišnji odmor?<br />
<br />
<i>3. Zemlja</i><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-L5kXpu-osBk/U0EwLPgAJ7I/AAAAAAAAALc/kuLekNYROr8/s1600/globe_west_2048.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-L5kXpu-osBk/U0EwLPgAJ7I/AAAAAAAAALc/kuLekNYROr8/s1600/globe_west_2048.jpg" height="320" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Home sweat home!</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<i> </i>Ne bih se puno zadržavao ovde, jer ova planeta nam je svima dobro pozanta, nadam se! Ima život i tako to, sve već znate, idemo dalje!<br />
<br />
<i>4. Mars</i><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-VyxGCbil-TU/U0EwtlGBE-I/AAAAAAAAALk/7Db0p61CZnA/s1600/Mars-3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-VyxGCbil-TU/U0EwtlGBE-I/AAAAAAAAALk/7Db0p61CZnA/s1600/Mars-3.jpg" height="240" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Brat!</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<i> </i>Dugo bio centar raznih kontraverznih tema o vanzemaljskom životu. Sad se samo razmatra mikrobiološki život tamo, a sa otkrićem polarnih ledenih kapa, ova tema se zahuktava. U planu je da se Mars do 2022 kolonizuje, a o tome će ovde biti reči u jednom od narednih tekstova. Mars ima 2 satelita, Fobos i Dejmos, koji su u stvari samo omanji asteroidi ostali zarobljeni u Marsovom gravitacionom polju. Mars je takođe bio jedan od glavnih dokaza heliocentričnog sistema zbog svog retrogradnog kretanja na nebu. Da li vam izgleda privlačno življenje tamo, bez mogućnosti povratka na Zemlju?<br />
<br />
<i>4.1 Asteroidni pojas</i><br />
Asteroidni pojas predstavlja neku vrstu granice između stenovitih i gasovitih planeta. Jedan od najvećih prisutnih obejakata u ovom pojasu je Cerera, patuljasta planeta.<br />
<br />
<br /><i>5. Jupiter</i><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-Qtr4xgAE_Qw/U0EzEj9TblI/AAAAAAAAALw/1a4FU-7v44M/s1600/290px-Jupiter.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-Qtr4xgAE_Qw/U0EzEj9TblI/AAAAAAAAALw/1a4FU-7v44M/s1600/290px-Jupiter.jpg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">The eye of Sauron!</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<i> </i><br />
<br />
<br />Najstariji brat u porodici, Jupiter je najveća planeta sistema, i ima najviše satelita. Galilejevi sateliti (Io, Ganimed, Evropa i Kalisto) baš oko njega orbitiraju. Njegovo oko bukti puno duže nego što čovek postoji. Gasoviti džin naše porodice je takođe vidljiv sa zemlje golim okom, a uz malu pomoć teleskopa, mogu se uočiti i njegova 4 najveća satelita. <br />
<br />
<i>6. Saturn</i><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-nLfEwp4cbk0/U0E9cl2kpaI/AAAAAAAAAMA/6fhOb-VOIpo/s1600/Saturn_PIA06077.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-nLfEwp4cbk0/U0E9cl2kpaI/AAAAAAAAAMA/6fhOb-VOIpo/s1600/Saturn_PIA06077.jpg" height="238" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Igraš hulahop kao Saturn!</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<i> </i><br />
Najlepša planeta sistema, takoreći starija sestra. Takođe ima veliki broj satelita, i za razliku od ostalih gasovitih džinova, veoma izražajne prstenove. Dugo se verovalo da je on i poslednja planeta, sve dok nije otkriven Uran.<br />
<br />
<i>7. Uran</i><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-fHtqVE67l4w/U0E_2j2gI2I/AAAAAAAAAMM/76dbVK4cxuA/s1600/uranus.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-fHtqVE67l4w/U0E_2j2gI2I/AAAAAAAAAMM/76dbVK4cxuA/s1600/uranus.jpg" height="288" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Još jedan buntovnik</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<i> </i>Uran je jedina planeta koja se kotrlja po svojoj orbiti, te zajedno sa Merkurom čini buntovnički par braće. Otkriće Urana bilo je pravi proboj u razumevanje svemira, jer se verovalo da iza Saturna ne postoji ništa i da su zvezde u stvari samo naslikane na jednom nebeskom svodu iza njega. Prilično zanimljiva shvatanja, zar ne?<br />
<br />
<i>8. Neptun</i><br />
<i> <table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-OTBGZR7tTUY/U0FBSRRk5nI/AAAAAAAAAMY/EkTaOXJNJWA/s1600/290px-Neptune.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-OTBGZR7tTUY/U0FBSRRk5nI/AAAAAAAAAMY/EkTaOXJNJWA/s1600/290px-Neptune.jpg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i>Plava planeta 2.0</i></td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i> </i></td></tr>
</tbody></table>
</i>Neptun je jedina planeta čiji je položaj otkriven čistim proračunima. Zbog ometanja koja su se javila u Uranovom kretanju, predpostavljalo se da iza njega mora postojati još neki obejkat koji utiče na njegovu gravitaciju. Množilo se, delilo se i Neptun se pojavio na očekivanoj lokaciji. Al hail to maths!<br />
<br />
<i>8.1 Patuljaste planete iza Neptuna</i><br />
<i> </i>Pojam patuljste planete uveden je 2006 godine zbog velikog broja novootkrivenih objekata iza Neptuna, te je bilo besmisleno imenovati ih sve za planete... te godine je i naš dragi Pluton izgubio status planete. Interesantno je da otkad je otkriven, pa sve do njegovog imenovanja za patuljastu planetu, pluton nije obišao ni 1/4 svoje orbite, gledano iz njegovog ugla, nije bio planeta ni godinu dana. Postoje još mnogi objekti stacionirani još dalje od Sunca, kao na primer Erida i Sedna, koje se sve smatraju za patuljaste planete, i imaju jako duge periode revolucije. Ali o njima neki drugi put, jer ipak su to trenutno novopridošli članovi o kojima se ne zna puno.<br />
<i></i><br />
<i>9. Sunce</i><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-6t38fJ-aUTI/U0FD_WoQaXI/AAAAAAAAAMk/jkttwSYVv4c/s1600/images.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-6t38fJ-aUTI/U0FD_WoQaXI/AAAAAAAAAMk/jkttwSYVv4c/s1600/images.jpg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Otac i majka</td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<i> </i>Sunce sam stavio za kraj jer bih za njega trebalo napisati poseban tekst u stvari, tako da ću ga ovde samo malo pomenuti tek. Otac i majka naše porodice, Sunce je to koje nam šalje fotone za energiju, i koje nam daje svetlost. Još priče o njemu u narednom periodu!<br /><br />Nadam se da sam uspeo da vam dočaram lepotu samo jednog malog dela univerzuma, nadam se da ćemo se i dalje družiti i zajedno upoznavati svet oko sebe... Pozdrav, Luka! :DAnonymoushttp://www.blogger.com/profile/03636183084590292102noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-65851873235026895622014-03-29T23:21:00.001+01:002014-03-29T23:21:43.427+01:00Open Street Map<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Sigurno ste bar jednom u životu koristili Google maps, ali verovatno ne i <a href="http://www.openstreetmap.org/">Open Street Mapu</a> (OSM)! To je mapa napravljena od dobrih dela ljudi širom sveta. Mapa koju i vi možete da menjate, što ću probati da vas naučim u sledećim koracima! Najdetaljnija mapa koju možete naći na internetu! U njoj možete naći restorane, hotele, škole, bolnice, naravno turistička mesta poput spomenika, banje, izvore, semafore, kontejnere i još mnogo stvari kojih je samo trošenje vremene nabrajati. Jedina "mana" je to što ona nije još uvek završena (zamislite koliko bi vremena bilo potrebno), i na dobrim ljudima sveta je da iskoriste priliku da poboljšaju ovu mapu.<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://seshagiriprabhu.files.wordpress.com/2013/07/osm1.jpg?w=594" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="" border="0" src="http://seshagiriprabhu.files.wordpress.com/2013/07/osm1.jpg?w=594" height="140" title="" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Logo Open Street Mape</td></tr>
</tbody></table>
<h4 style="text-align: left;">
Korišćenje</h4>
<div style="text-align: left;">
Uđite na sajt Open Street Mape: <a href="http://www.openstreetmap.org/">http://www.openstreetmap.org/</a> i pojaviće se kao što ste očekivali mapa Planete Zemlje. </div>
<div style="text-align: left;">
U gornjem levom ćošku imate search, kojim možete da nađete veoma brzo vaš gradi, i odatle možete i sami naći vašu ulicu ili neku drugu ustanovu.<br />
Možete koristiti kružić na mišu ili, ako ste na lap topu, simbole + i - u gornjem desnom uglu da bi ste zumirali u vaš grad ili nešto što tražite. Da bi ste pomerali mapu u nekom smeru, kliknite jedanput mišem na mapu i povucite. </div>
<div style="text-align: left;">
Malo ispod tih simbola nalazi se dugme "layers" u kome možete videti razne vrste mapa, poput biciklističkih, transportnih, i drugih. Ispod vrta slojeva imaju dva dugmića "Map Notes" i "Map Data", kada izaberete dugme "Map Data" možete kliknuti na neku zgradu da bi ste videli njene osobine, poput (ako je restoran) vrstu restorana, ime vlasnika, kontakt telefon i drugo (morate pritisnuti na ivicu, ne na osenčenu površinu). </div>
<div style="text-align: left;">
Ispod toga, kada kliknete dugme u obliku slova "i" ili "Map Key" možete videti legendu mape, vrste ulica, zgrada i ostalih tačaka.</div>
<div style="text-align: left;">
Imate dugme "Export" ako vam treba trenutna lokacija kao slika koju želite da sačuvate da bi ste je koristili negde drugde. </div>
<div style="text-align: left;">
Na dnu tih dugmića nalazi se "Add a note to the map" u kojoj možete da prijavite nešto što nevalja. Poput toga da ste primetili da je u nekoj prodavnici pogrešan broj telefona, ili neka zgrada se nalazi tamo gde ne treba.</div>
<h4 style="text-align: left;">
Način rada Open Street Mape</h4>
<div>
Open Street Mapa je na mnogo načina bolja od Google mape. Ona se učitava kao brojne tačke, linije i poligoni. U bazi gde se čuva mapa je niz različitih tačaka, veze između njih i drugo:<br />
<ul style="text-align: left;">
<li><b>Čvorovi</b>, ili tačke mogu obeležavati mesta poput raskrsnica, semafora, parkinga, autobuskih stanica...</li>
<li><b>Linije </b>obeležavaju ulice, reke, šetačke staze... Sastavljene su od više tačaka.</li>
<li><b>Poligoni</b>, ili površine obeležavaj zgrade, parkove, šume... a mogu i veće parkinge, autobuske stanice... Sastoje se od linije koja zatvara neku površinu (linija koja se završava u istoj tački gde i počinje).</li>
</ul>
<div>
Svaki poligon, čvor ili linija može da ima razne vrste atributa. Na primer ako želimo da neki poligon pretstavlja prodavnicu daju se atributi poput imena prodavnice, imena prodavača, web stranicu i mnogo drugo. Listu možete videti <a href="http://wiki.openstreetmap.org/wiki/Map_Features">ovde</a> (ako budete želeli sami da menjate mapu).</div>
</div>
<h4 style="text-align: left;">
Vaša kontribucija</h4>
<div>
Ako želite i vi da učestvujete u izgradnji Open Street Mape to možete uraditi jednostavnom registrovanjem na sajtu i skidanjem jedne male aplikacije. Prvo što treba da uradite je da kliknete "Start Mapping" ispod search-a i odvešće vas na stranicu za registraciju, unesite potrebne podatke, sačekajte da vam stigne mail i idite na link koji vam oni pošalju. Treba da skinete aplikaciju <a href="https://josm.openstreetmap.de/">JOSM</a> koja je open source i za nju nije potrebna instalacija. U njoj možete da izmenjate bilo šta na Open Street Mapi poput toga da dodate vašu kuću ili neku prodavnicu.<br />
<h4 style="text-align: left;">
Korišćenje JOSM-a</h4>
</div>
<div>
JOSM je open source program koju su<br />
Kada uključite aplikaciju u gornjem delu prozora videćete malo dugme "Download map data from OSM server" (slika). Pritiskom na to dugme izaći će novi prozor sa OSM-om i jedan braon pravougaonik. Pritiskom dugmeta na mišu i povlačenjem možete izabrati mesto koje želite menjati ili unaprediti. Pritisnete "Download" (slika) i sačekate.</div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://learnosm.org/images/en/beginner/04_more-about-josm/eng_beg_04_more-about-josm_image00_download-button.png" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://learnosm.org/images/en/beginner/04_more-about-josm/eng_beg_04_more-about-josm_image00_download-button.png" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">"Download"</td></tr>
</tbody></table>
<div>
Sada, kada ste izabrali površinu koju želite menjati možemo započeti.<br />
Prvo da vas upoznam u snalaženje na JOSM-u. Da bi pomerali mapu levo, desno, gore ili dole možete kliknuti desno dugme na mišu bilo gde na mapi, a da nije čvor, linija niti poligon, i povucite miš (poput OSM-a). Da bi ste zumirali možete koristiti kružić na mišu ili u gornjem levom uglu na mapi slajder.<br />
U gornjem levom uglu nalazi se niz nekih dugmića (ispod "Open file"...) prva dva su najbitnija. prvo dugme je "Select, move, scale and rotate objects", koje je uključeno kada uđete u program, i dugme ispod "Draw nodes".<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://learnosm.org/images/en/beginner/03_start-josm/en_beg_03_start-josm_image08_select-tool.png" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://learnosm.org/images/en/beginner/03_start-josm/en_beg_03_start-josm_image08_select-tool.png" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">"Select, move, scale and rotate"<br />
(eng. "Selektovanje, pomeranje, skaliranje i rotiranje")<br />
u daljem tekstu samo "Select"</td></tr>
</tbody></table>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://learnosm.org/images/en/beginner/03_start-josm/en_beg_03_start-josm_image09_draw-tool.png" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://learnosm.org/images/en/beginner/03_start-josm/en_beg_03_start-josm_image09_draw-tool.png" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">"Add node"<br />
(eng. "Dodaj Čvor")</td></tr>
</tbody></table>
<br />
Hajde sada da nacrtamo nekoliko stvarčica: jednu uličicu na kojoj se nalazi kuća, a preko puta spomenik i prodavnica na kraju ulice. Da bi smo pravili nove stvari prvo selektujte dugme "Draw nodes". Da bi vam bilo lakše za crtanje, google je bio veoma dobar i dao je OSM-u svoj satelitski snjimak. Njega možete uključiti tako što pod "Imagery" izaberete "Bing sat" (narandžasto dugme).<br />
Počnimo od crtanja ulice. Da bi ste nacrtali ulicu pritisnite jednom na polje gde želite ulica da počne i onda dokle treba da ide. Ako želite da vaša ulica bude krivudava slobodno dodajte više čvorova. Kada ste zadovoljni sa izgledom vaše ulice -pritisnite escape (gornje levo dugme na tastaturi). Ako primetite da ste nešto pogrešili izaberite "Select" i promenite. Sada na mapi imate jednu liniju, ali JOSM još uvek ne zna šta ta linija treba da pretstavlja. U gornjem meniu nalazi se sekcija "Presets" u kome možete izabrati vrstu puta, "Highways". Kada izaberete vrstu puta možete dodati ime i slično. VAŽNO: U srbiji je po standardu da se nazivi pišu ćirilicom osim ako je to ime stranog porekla. Napravimo spomenik, njega ćemo prestaviti kao čvor. Čvorovi se crtaju duplim klikom i na isti način se postavlja da je to statua (Presets -> Man Made -> Historic Places -> Monument). Hajde da pređemo još preko poligona (građevina). Poligoni se crtaju isto kao linije sa tim što umesto pritiskanja escape treba da izaberete tačku od koje ste počeli da pravite taj poligon. Na isti način kao i za spomenik i ulicu možete izabrati da poligon bude zgrada (Presets -> Man Made -> Man Made -> residential building).<br />
Kada budete zadovoljni sa izgledom, u gorjem desnom uglu nalazi se dugme "Upload all changes in the activ data layer to the OSM layer". Kada ga pritisnete izaćiće vam novi prozor "Uploat to "http://api.openstreetmap.org/api/0.6/"". U prvom delu su ispisane sve promene koje ste uradili. Pod settings će vam pisati "Provide a brief comment for the changes you are uploading:" (eng. Obezbedite kratak komentar o promenama koje uploadujete") u kome možete napisati nešto poput "Додата је продавница". Ispod toga ima: "Specify the data source for the changes" (eng. "Precizirajte izvor promena"). Upišite "Локално Познаванје", a ako nije to slučaj upišite odakle ste saznali za to mesto. Pritisnite Upload Changes i pogledajte mapu nekoliko minuta kasnije. Napravili ste malu promenu, ali svet je sačinjen od ljudi koji prave male promene!</div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/06876984678065908316noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-56512228099668480112014-03-29T20:07:00.001+01:002014-03-29T20:21:53.721+01:003D ŠTAMPAČ<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
3D štampanje, proces izrade trodimenzionalnih čvrstih predmeta iz digitalnog dizajna, sada je dostupan i individualnim potrošačima. Ali kako zapravo 3D štampači funkcionišu? Kako nešto što izgleda kao običan štampač koji mnogi imamo kod kuće može za samo nekoliko sati da kreira složene čvrste predmete?<br />
<br />
<h3>
Dizajniranje ideje (CAD design)</h3>
<br />
Sve počinje sa idejom. Prva faza 3D štampanja je digitalno modelovanje tj. računarsko projektovanje (CAD modelovanje). Koji god program da odaberete vi ste u stanju da stvorite virtuelni plan objekta koji želite da štampate. Program zatim deli objekat po slojevima kako bi štampač bio u stanju da ga izgradi sloj po sloj. Poprečni preseci u suštini deluju kao vodič za štampač. Ono što vidite u programu je ono što dobijete.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-Jvl213CB3_0/UzcX86MfHuI/AAAAAAAABkw/VN4iCQGDuZ0/s1600/tumblr_mzq576lND01r1w416o3_500.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-Jvl213CB3_0/UzcX86MfHuI/AAAAAAAABkw/VN4iCQGDuZ0/s1600/tumblr_mzq576lND01r1w416o3_500.jpg" height="179" width="320" /></a></div>
<h3>
Proces 3D štampanja</h3>
<br />
Prva stvar koju treba napomenuti je da je 3D štampanje okarakterisano kao aditivna proizvodnja što znači da je objekat izgradjen dodavanjem materijala u slojevima. U zavisnosti od štampača proizvod može biti<br />
od gume, plastike, metala itd...<br />
<br />
Procesi štampanja variraju od mašine do mašine, ali se obično materijal raspršuje, istiska ili se na neki drugi način prebacuje iz štampača na platformu. Prosečna debljina sloja iznosi oko 100 mikrona, što iznosi oko 0,1 milimetar. Tokom procesa različiti slojevi se automatski spajaju kako bi stvorili jedan trodimenzionalni objekat.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-HtWPPlbLEfI/UzcX9Kf4LHI/AAAAAAAABk0/YM83ekwPONk/s1600/tumblr_mzq576lND01r1w416o2_500.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-HtWPPlbLEfI/UzcX9Kf4LHI/AAAAAAAABk0/YM83ekwPONk/s1600/tumblr_mzq576lND01r1w416o2_500.jpg" height="239" width="320" /></a></div>
<br />
Ove inovacije mogu imati veliki uticaj na svet, ali industrija 3D štampanja ima jedan nedostatak - cenu. Manji štampači, dizajnirani za štampanje igračaka i drugih sitnih predmeta, mogu koštati oko 1,000$, ali oni veće, profesionalnije mašine mogu dostići cenu i do 60,000$. A oni stvarno napredni štampači koji mogu proizvesti najkomplikovanije modele mogu vam iz džepa izvući i više od 600,000$.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-9ZPs_tqqDeU/UzcZKTvyBFI/AAAAAAAABlM/PlD2OP7qGYc/s1600/impuls-lab960.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-9ZPs_tqqDeU/UzcZKTvyBFI/AAAAAAAABlM/PlD2OP7qGYc/s1600/impuls-lab960.jpg" height="166" width="400" /></a></div>
<br />
Verovatno nikada pre niste ni pomislili da takvo nešto postoji i u Srbiji, ali da... U Kraljevu postoji laboratorija 3DImpuls o kojoj možete saznati nešto više na njihovoj zvaničnoj web stranici: <a href="http://www.3dimpuls.com/">http://www.3dimpuls.com/</a><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-qSZ6GTYo55Y/UzcZL8YmYII/AAAAAAAABlU/SHxtu8tfdQ0/s1600/plastikamodelim.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-qSZ6GTYo55Y/UzcZL8YmYII/AAAAAAAABlU/SHxtu8tfdQ0/s1600/plastikamodelim.jpg" height="166" width="400" /></a></div>
<br />
<br /></div>
Andrea Ćirićhttp://www.blogger.com/profile/05392785179023325935noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-84579706051637696612014-03-24T18:03:00.000+01:002015-11-09T17:16:50.320+01:00Da li je moguće skuvati jaje pomoću dva telefona?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; margin-left: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://0.tqn.com/d/urbanlegends/1/0/F/h/ru03.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="" border="0" src="http://0.tqn.com/d/urbanlegends/1/0/F/h/ru03.jpg" height="200" title="Ruski žurnalisti i njihova jaja" width="133" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i><span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-size: small;">Probajte naša jaja</span></span></i></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Da li vam se nekada desilo da vam se jede kuvano jaje, ali da je baš tad nestalo struje? Dobro, možda baš i nije, ali bar prema eksperimentu koji su izveli ruski žurnalisti Vladimir Lagovski<span style="font-size: x-small;"> </span></span><span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">i Andrei Moiseynko moguće je skuvati jaje pomoću dva telefona, čak i kada je nestalo struje. <i>Kako?</i> Svi smo nebrojeno puta slušali kako telefoni zrače i kako je to zračenje opasno po ljudski organizam. Naime, zračenje koje telefoni emituju je elektromagnetnog tipa i pripada mikrotalasima (da, to je onaj deo spektra koji je našao primenu u mikrotalasnoj). To zračenje je itekako postojano i može očitati ali pitanje je sledeće: <i>Da li je to zračenje toliko jako da može dovesti do zagrevanja jajeta?</i></span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="clear: right; float: right; font-family: "arial"; font-size: x-small; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></span>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Prema već pomenutom eksperimentu jeste. Za ovaj eksperiment potrebno vam je jedno jaje (kokošije, patkino, nojevo ili bilo koje drugo), dva telefona postavljena oko jajeta na neke držače, jer nije baš pametno držati ih golim rukama i postolje u kome će se jaje nalaziti - porcul<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">e</span>nska šoljica <i>'does the job' </i>jer je porc<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">e</span>lan dobar provodnik toplote. Sledeće što treba da uradite jeste da sa jednog telefona pozovete drugi i onda se javite tako da oba telefona budu u <i>režimu razgovora</i>. Navodno, zračenje između ta dva telefona je toliko jako da će se nakon 25 minuta jaje blago zagrejati, za 45 minuta će biti vruće, a za 65 minuta imaćete kuvano jaje spremno za serviranje.</span></div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><img alt="" src="http://0.tqn.com/d/urbanlegends/1/0/E/h/ru02.jpg" height="270" style="margin-left: auto; margin-right: auto;" title="Potrebna aparatura" width="300" /></td><td style="text-align: center;"><br /></td><td style="text-align: center;"><br /></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: small;"><span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><i>Ne, držači nikako ne moraju<br /> biti kutije od cigara</i></span></span></td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Ako ste sve uradili kao ova dva žurnalista, rezultat bi bio sledeći:</span></span><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><img alt="" src="http://0.tqn.com/d/urbanlegends/1/0/D/h/ru01.jpg" height="255" style="margin-left: auto; margin-right: auto;" title="Nakon 65 minuta jaje je kuvano" width="300" /></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Konačno! </span></i></span></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Međutim, mnogi su takođe pokušali da ponove ovaj eksperiment i nisu dobili ovakav rezultat. Postoji i teorija da je ovo kuvanje jajeta samo jedna karika u lancu lažnih priča koje su se pojavle u kampanji protiv štetnog dejstva mobilnih telefona, tako da ako budete pričali sa nekim duže od sat vremena, mozak vam se neće skuvati, ne brinite. Neki su koristili i neverovatnih 200 telefona za ovaj eksperiment, ali nisu uspeli čak ni da zagreju jaje. Takav pokušaj možete pogledati u nastavku:</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.youtube.com/embed/Rc-ne-nIKUY?feature=player_embedded' frameborder='0'></iframe> </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-size: small;"><span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Da li ste vi pokušali da uradite ovako nešto? Ako jeste, očekujem od vas da mi javite rezultate i da konačno otkrijemo <i>Da li je moguće skuvati jaje pomoću dva telefona?</i></span></span></div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/09850089650561846554noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-81277741025315369072014-03-22T19:11:00.000+01:002014-03-22T20:44:27.469+01:00RUBIKOVA KOCKA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Svi znamo šta je <a href="http://glasgowyp.co.uk/wp-content/uploads/2012/04/Rubiks_cube_by_keqs.jpg" target="_blank">Rubikova kocka</a>. Poznata i kao Magična kocka ili Mađarska kocka, Rubikova kocka je mehanička igračka (hm, "igračka") koju je ne tako davne 1974. godine izumio mađarski pronalazač i profesor arhitekture <a href="http://www.imaginehungary.com/wp-content/uploads/2011/12/rubik.jpg" target="_blank">Erne Rubik</a> (mađ. Rubik Ernő). Kocka (u svom 3x3x3 osnovnom obliku) je sastavljena od 26 manjih plastičnih kocki koje se vrte oko središnjeg jezgra. Svaka od šest stranica koje čine kocku u riješenom obliku je različite boje. Pored osnovne 3x3x3 kocke, postoje i 2x2x2, 3x3x3, 4x4x4, 5x5x5, 6x6x6, and 7x7x7 kocke. Takođe, postoji i dodekaedarska <a href="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/55/Megaminx6.jpg" target="_blank">Megaminx</a> "kocka" (nije kocka, logično, ali tako ćemo je zvati) sastavljena od čak 50 malih djelova. Rubikova kocka (najviše u svom osnovnom obliku) se smatra jednom od najprodavanijih igračka (opet ću reći HM, "IGRAČAKA") u svijetu, jer je do 2005. godine prodata u više od 300 miliona(!) primeraka.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://i1.ytimg.com/vi/d8GkkyXIBVI/maxresdefault.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://i1.ytimg.com/vi/d8GkkyXIBVI/maxresdefault.jpg" height="240" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Kako ovo da riješim, sunce li mu njegovo...</td></tr>
</tbody></table>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<br />
<br />
<br />
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://fbcdn-sphotos-h-a.akamaihd.net/hphotos-ak-frc1/t1.0-9/p417x417/1005937_10202357742523678_967207747_n.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="320" src="https://fbcdn-sphotos-h-a.akamaihd.net/hphotos-ak-frc1/t1.0-9/p417x417/1005937_10202357742523678_967207747_n.jpg" width="213" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Đole u akciji. Još jednom razmislite da li želite da se kačite sa njim...</td></tr>
</tbody></table>
Za mnoge Rubikova kocka na prvi pogled predstavlja nesavladivu prepreku, za koju misle da je potrebno biti nadprosječno inteligentan, ili čak i genije kako bi se riješila. To je daleko od istine jer Rubikovu kocku može složiti svako.<br />
Sve što je potrebno je vrijeme i strpljenje i uz uputstvo (kojih ima na tone, širom interneta), i vi možete riješiti ovu misterioznu kocku. Nećete odmah moći ići na takmičenje u brzom slaganju, (tu bi vas naš autor Đole potuk'o lagano) ili složiti Rubikovu kocku u najmanje poteza, ali kada jednom naučite da je složite, nikada nećete zaboraviti. <br />
<br />
<br />
Svaka Rubikova kocka, ma koliko je okretali i promiješali joj boje, može uvijek da se riješi u manje od 20 poteza. Zvuči nevjerovatno i rijetko koji čovjek može to da učini ali matematika je rekla svoje. Postoje razne metode i razni algoritmi koje samo treba zapamtiti. Slaganje kocke možemo da izvedemo na dva načina: sukcesivno ili simultano.<br />
Simultano rješavanje kocke se zasniva na algoritmima kojima se čitava kocka slaže istovremeno i tek na kraju uz mali broj poteza kocka iznenada biva riješena. Ovaj metod je teži i rjeđe se koristi zbog nepreglednosti samog postupka i težeg uočavanja greške do samog kraja slaganja kocke. Početnicima nije bitno da znaju ni da postoji ovakav metod.<br />
Sukcesivno rješavanje je po etapama i jedno od najosnovnijih rješenja koju koriste početnici je: - gornji krst, gornji uglovi, srednji venac, donji krst i na kraju donji uglovi. Što se tiče sukcesivnog rješavanja, o njemu je napravljeno najviše tutoriala i uputstava. Teksualno upustvo sa slikama, a i video se može naći <a href="http://eu.rubiks.com/" target="_blank">ovdje</a>, a ko preferira nama dragi Youtube, može sjajni tutorial pogledati <a href="https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=tdeYaLi91Nk#!" target="_blank">ovdje</a>.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://cmsimg.app.com/apps/pbcsi.dll/link_image?ID=224372&border=0" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://cmsimg.app.com/apps/pbcsi.dll/link_image?ID=224372&border=0" height="238" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">U ovom slučaju, zovite Đoleta.</td></tr>
</tbody></table>
A sad (ne baš sad, malo je kasno, a i subota je) trk do prve knjižare, Rubikovu kocku u ruke, i na posao! <i>Džoni out.</i><br />
<br /></div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/10221448813210370154noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-56081072218399266142014-03-18T21:51:00.000+01:002014-03-18T21:51:53.077+01:00Složenost programa<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
U programiranju složenost je veoma bitna, ona određuje brzinu programa. Obeležava se sa velikim slovom O i unutra njenom složenosti (O( __ )). Ako u programu imamo samo učitavanja i ispis (nikakvih for, while ili drugih petlja) onda kažemo da je složenost tog programa O(1). Ako prolazimo kroz niz dužine n, onda je složenost programa O(n). Evo nekih algoritama i njihove složenosti.<br />
<br />
n - dužina niza.<br />
<h4 style="text-align: left;">
Sortovi:</h4>
<div>
r - najveća vrednost člana niza.<br />
<br /></div>
<table border="1" style="text-align: left;">
<tbody>
<tr>
<td>Naziv</td>
<td>Složenost</td>
</tr>
<tr>
<td>Selection</td>
<td>n<sup>2</sup></td>
</tr>
<tr>
<td>Bubble</td>
<td>n<sup>2</sup></td>
</tr>
<tr>
<td>Counting</td>
<td>n+r</td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
<h3 style="text-align: left;">
Algoritmi:</h3>
<div>
<table border="1" style="text-align: left;"><tbody>
<tr><td>Naziv</td><td>Složenost</td></tr>
<tr><td>Binarna Pretraga</td><td>log(n)</td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/06876984678065908316noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-87503633657401512912014-03-18T20:20:00.000+01:002014-03-18T20:24:03.317+01:00Kako funkcioniše touch screen?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Touch screen (tač skrin, a ne tač skriM) je svaki ekran koji može da pored prikazivanja informacija prepozna dodir i odredi njegov položaj. Prednosti touch screena su mnogobrojne: omogućava ljudima bez preteranog znanja o kompjuterima da ih koriste; eliminiše potrebu za tastaturom, ali i mišem, kada su u pitanju monitori; ostavljaju više prostora na radnim površinama; pružaju brz pristup svim oblicima podataka itd. Prvi računar sa touch screenom izašao je u prodaju 1983, a danas se touch screen nalazi svuda oko nas. Postoji više principa po kojima touch screen funkcioniše, a najčešća dva su: </span></div>
<ul style="text-align: left;">
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b><i>Otporni sistem</i></b></span><div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Zasniva se na principu da se touch screen sastoji iz dva sloja, neprovodničkog (izolatorskog) dela koji se nalazi spolja (staklo ili plastične mase), i zatvorenog strujnog kola od nekog provodnika, najčešće bakra ili indijum-kalaj oksida (ITO) i obaveznog preznog prostora između njih. Prilikom pritiska na ekran dolazi do pomeranja izolatorskog sloja ka unutra te on dodiruje strujno kolo i na tom mestu dolazi do promena u tom strujnom kolu. Ti podaci se šalju do procesora koji dalje izračunava položaj prsta. Jačim pristiskom na ovakav ekran može se jasno ostetiti da se ekran pod pritiskom uvija ka unutrašnjosti. Nedostatak ovog sistema se ogleda u tome što su dva sloja relativno udaljena jedna od drugog pa ekran izgleda znatno deblje te je i slabije osvetljen.</span><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-pqZUZCqtCMU/UyiIXcHFv_I/AAAAAAAAAGg/vQYcFsmf7GM/s1600/Resistive+touch+screen.png" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-pqZUZCqtCMU/UyiIXcHFv_I/AAAAAAAAAGg/vQYcFsmf7GM/s1600/Resistive+touch+screen.png" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Otporni sistem touch screena</span></td></tr>
</tbody></table>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span></div>
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span></div>
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span></li>
</ul>
</div>
<ul style="text-align: left;">
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b><i>Kapacitivini sistem</i></b></span><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-QBk88EXLbDE/UyiaaCkU7RI/AAAAAAAAAG0/fB14DxwrnU8/s1600/Kapacitivni+sistem+touch+screena.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><br /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">U kapacitivnom sistemu sloj koji skladišti električni naboj nalazi se iza staklene ploče monitora. Ovaj sloj sastoji se od velikog broja žica tanjih od ljuske dlake. Kada dotaknemo ekran prstom, deo skladištenog električnog naboja se prenosi kroz prst na nas, jer je ljudsko telo provodnik, i tako se kapacitivni naboj tog sloja smanjuje na mestu gde smo ga dotakli. Zatim procesor računa razliku naboja koja nastaje na svakom ćošku ekrana, tj. strujnog kola, i tako određuje mesto dodira. Jedna od prednosti ovog sistema je to što prenosi 90% svetlosti van monitora za razliku od otpornog sistema koji prenosi oko 75% te se danas sve češće prinenjuje.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://4.bp.blogspot.com/-QBk88EXLbDE/UyiaaCkU7RI/AAAAAAAAAG0/fB14DxwrnU8/s1600/Kapacitivni+sistem+touch+screena.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-QBk88EXLbDE/UyiaaCkU7RI/AAAAAAAAAG0/fB14DxwrnU8/s1600/Kapacitivni+sistem+touch+screena.jpeg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Kapacitivni sistem touch screena</span></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br /></div>
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span></li>
</ul>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<!-- Blogger automated replacement: "https://images-blogger-opensocial.googleusercontent.com/gadgets/proxy?url=http%3A%2F%2F4.bp.blogspot.com%2F-QBk88EXLbDE%2FUyiaaCkU7RI%2FAAAAAAAAAG0%2FfB14DxwrnU8%2Fs1600%2FKapacitivni%2Bsistem%2Btouch%2Bscreena.jpeg&container=blogger&gadget=a&rewriteMime=image%2F*" with "https://4.bp.blogspot.com/-QBk88EXLbDE/UyiaaCkU7RI/AAAAAAAAAG0/fB14DxwrnU8/s1600/Kapacitivni+sistem+touch+screena.jpeg" --><!-- Blogger automated replacement: "https://4.bp.blogspot.com/-QBk88EXLbDE/UyiaaCkU7RI/AAAAAAAAAG0/fB14DxwrnU8/s1600/Kapacitivni+sistem+touch+screena.jpeg" with "https://4.bp.blogspot.com/-QBk88EXLbDE/UyiaaCkU7RI/AAAAAAAAAG0/fB14DxwrnU8/s1600/Kapacitivni+sistem+touch+screena.jpeg" -->Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/09850089650561846554noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-82594834002665761522014-03-11T20:33:00.000+01:002014-03-11T20:33:29.855+01:0010 zanimljivih činjenica o ljudskom telu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Ljudsko telo je jedan neverovatan
i izuzetno komplikovan sistem koji uprokos hiljadama godina medicinskog znanja,
i dalje redovno zbunjuje mnoge lekare, naučnike, istraživače.. Upravo zbog
toga, ne bi trebalo da bude čudno da razni delovi našeg tela i funkcije sa
kojima se susrećemo gotovo svakodnevno, imaju čudna i neočekivana objašnjenja.
Ljudsko telo je veliki izvor neverovatnih naučnih činjenica! Science Madness
vam predstavlja 10 najzanimljivijih činjenica o ljudskom telu.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
1. <b>Nervni impulsi putuju brzinom čak i do 270 kilometara na sat! <o:p></o:p></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Da li ste se ikada zapitali zašto
tako brzo zaboli kad udarimo mali prst na nozi? Za sve je krivo super brzo
kretanje nevrnih impulsa od našeg mozga do ostatka tela, i nazad. Čak 200
ovakvih impulsa mogu proći neuronom svake sekunde!</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
2. <b>Mozak ne može osetiti bol!<o:p></o:p></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Da, dobro ste pročitali. Sam
mozak nema receptore bola, pa ga ne može ni osetiti. Ovo se dokazalo kao vrlo
korisno kod brojnih operacija mozga, jer
taj nedostatak bola omogućava pacijentima da ostanu budni tokom čitave
procedure. U ovakvim situacijama, pacijent je u mogućnosti da prijavi bilo
kakve promene i tako izbegne povređivanje kritičnih delova mozga. Ali, šta bi
onda bila glavobolja? Ovo nikako ne znači da se glava ne može povrediti. Mozak
je okružen mnoštvom tkiva, nerava i krvnih sudova koji su, za razliku od njega,
osetljivi na bol i mogu prouzrokovati glavobolju. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
3. <b>Ljudska pluća imaju površinu skoro kao jedan teniski teren! <o:p></o:p></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Površina pluća kod odraslih ljudi,
ako bismo ih raširili, iznosila bi i do 70 metara kvadratnih! Ova ogromna
površina olakšava razmenu gasova između naše krvi i vazduha. Naše telo zahteva
dovoljnu količinu kiseonika da bismo preživeli. Pluća nam pružaju taj kiseonik,
a takođe i uklanjaju ugljen-dioksid pre nego što dostigne opasne nivoe. Ona nam
garantuju da ćemo stalno imati dovoljno kiseonika za naše potrebe.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
4. <b>Većina beba je rođeno sa plavim očima!<o:p></o:p></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Svima je poznato da boja naših
očiju zavisi od gena koje nasleđujemo od naših roditelja, ali zašto onda većina
beba pri rođenju na izgled ima plave oči? Razlog za to je količina melanina sa
kojom su deca rođena i to kako se on razvija posle rođenja. Melanin je pigment
koji određuje boju naše kože, kose, očiju. Što više melanina imamo u očima, to
su one tamnije. Tako oči sa malom količina melanina izgledaju plave, srednjom
količinom – zelene ili kestenjaste, dok su oči sa najvećom količinom - braon
boje. Produkcija melanina se povećava tokom prve godine života, pa se boja
bebinih očiju oko šestog meseca života obično menja u skladu sa genetikom. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://24.media.tumblr.com/af3cb4c669be8d7024e9b552892ad565/tumblr_mih6vzecLp1rift4xo1_1280.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://24.media.tumblr.com/af3cb4c669be8d7024e9b552892ad565/tumblr_mih6vzecLp1rift4xo1_1280.jpg" height="213" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
5.<b> Nije moguće golicati sam sebe!<o:p></o:p></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Čak i najgolicljiviji među nama
nemaju mogućnost da golicaju sami sebe. Razlog za to je to što naš mozak može
da predvidi golicanje od informacija koje već poseduje, kao na primer, to kako
se kreću naši prsti. Upravo zbog toga što zna i može osetiti odakle dolazi
golicanje, mozak ne reaguje na isti način kao kad nas neko drugi golica. Ne
verujete? Feel free to try it out.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="DE">6. <b>Mozak je aktivniji noću nego
danju!<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="DE">Da, iako je teško poverovati, zaista je tako. Logično bismo pomislili da
sve što radimo danju, od učenja do obavljanja svakodnevnih poslova, troši više
energije od ležanja noću i spavanja. Ispostavilo se da je baš suprotno istina.
Iako naučnici još ne znaju tačno zašto se to dešava, možete se zahvaliti
napornom radu vašeg mozga dok spavate za sve one zanimljive snove. </span><span lang="DE" style="font-family: Wingdings; mso-ansi-language: DE; mso-ascii-font-family: Calibri; mso-ascii-theme-font: minor-latin; mso-char-type: symbol; mso-hansi-font-family: Calibri; mso-hansi-theme-font: minor-latin; mso-symbol-font-family: Wingdings;">J</span><span lang="DE"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="DE" style="font-family: Wingdings; mso-ansi-language: DE; mso-ascii-font-family: Calibri; mso-ascii-theme-font: minor-latin; mso-char-type: symbol; mso-hansi-font-family: Calibri; mso-hansi-theme-font: minor-latin; mso-symbol-font-family: Wingdings;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://img.izismile.com/img/img5/20120203/640/funny_scumbag_brain_meme_640_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://img.izismile.com/img/img5/20120203/640/funny_scumbag_brain_meme_640_01.jpg" height="222" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="DE" style="font-family: Wingdings; mso-ansi-language: DE; mso-ascii-font-family: Calibri; mso-ascii-theme-font: minor-latin; mso-char-type: symbol; mso-hansi-font-family: Calibri; mso-hansi-theme-font: minor-latin; mso-symbol-font-family: Wingdings;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="DE" style="font-family: Wingdings; mso-ansi-language: DE; mso-ascii-font-family: Calibri; mso-ascii-theme-font: minor-latin; mso-char-type: symbol; mso-hansi-font-family: Calibri; mso-hansi-theme-font: minor-latin; mso-symbol-font-family: Wingdings;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS">7. <b>Nokti na rukama rastu brže od noktiju na nogama!<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS">Ako
ste ikada primetili da češće skraćujete nokte na nozi, nego na ruci, nije vam
se učinilo. Nokti na ruci, zaista rastu brže, i to čak dva to šest puta brže.
Dok je noktima na ruci potrebno oko 6 meseci da izrastu iz korena, i to oko 3
mm mesečno, noktima na nozi je potrebno 12-18 meseci, i to oko 1 mm mesečno.
Iako naučnici još nisu sigurni zašto je tako, postoje dve teorije. Prva teorija
glasi da je moguće da se to dešava zato što su ruke fizički bliže srcu i tako
prsti na njima dobijaju bolju cirkulaciju krvi, a samim tim i bolji pristup
kiseoniku i hranljivim materijama. Druga kaže da je to zato što se prsti na
rukama konstantno koriste za tapkanje, kucanje i razne naizgled beznačajne
radnje, koje stimulišu rast nokta, dok su prsti na nogama obično bezbedni u
čarapama i cipelama. Zanimljivo, zar ne?<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS">8. <b>Srce žene kuca brže od srca muškarca!<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS">Glavni
razlog za to je jednostavno to što su žene češće manje od muškaraca. Srce žene
i muškarca može delovati čak i sasvim drugačije, pogotovo kod doživljavanja
trauma kao što je srčani udar, pa se mnogi tretmani koji odgovaraju muškarcima
moraju čak potpuno menjati da bi odgovarali ženama.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS">9. <b>Zubi počinju da nam rastu 6 meseci pre nego
što se rodimo!<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS">Iako
se jako malo dece već rodi sa zubima već na mestu, zubi koji na kraju izrastu u
mlečne zube male dece se formiraju pre nego što se dete i rodi, i to u 9. - 12.
nedelji. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS">10. <b>Ljudske</b> <b>usne su crvene zbog mnogo sitnih kapilara ispod kože!<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS">Krv
ovih kapilara je veoma bogata kiseonikom i zato je jako crvena. Ovo objašnjava
i zašto usne izgledaju jako bledo kada je osoba anemična ili je izgubila mnogo
krvi. Takođe objašnjava i zašto izgledaju plave kada je veoma hladno. Hladnoća
izaziva skupljanje kapilara, pa krv gubi kiseonik i menja boju u tamniju.<o:p></o:p></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-29074665593231017132014-03-10T16:31:00.001+01:002014-03-10T16:31:44.801+01:00Kako i zašto sanjamo?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Snovi mogu biti zastrašujući, uzbudljivi ili jednostavno čudni.
Saznajte nekoliko zanimljivih činjenica do kojih su došli naučnici.</span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-c9h6mLQ3B2g/Ux3YYnM23zI/AAAAAAAAAGQ/SEFSfUDBGmI/s1600/Dream+2.jpeg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-c9h6mLQ3B2g/Ux3YYnM23zI/AAAAAAAAAGQ/SEFSfUDBGmI/s1600/Dream+2.jpeg" /></a><i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>1. Svi sanjamo</b></span></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Muškarci sanjaju. Žene i deca sanjaju. Čak i bebe sanjaju. Svi
sanjamo, čak i oni koji tvrde da nikada ne sanjaju. Zapravo, istraživači
su otkrili da ljudi obično imaju nekoliko snova svake noći, svaki sa
trajanjem od 5 do 20 minuta. Tokom života, ljudi provedu otprilike šest
godina sanjajući!</span></div>
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>2. Većine naših snova se ne sećamo</b></span></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Prema tvrdnjama jednoga od istraživača snova, Džona Alana Hobsona, oko
95 % snova brzo zaboravimo, odmah nakon buđenja. Zašto je teško
zapamtiti snove? Jedna teorija tvrdi da promene koje se događaju u
mozgu tokom sna ne podržavaju procesuiranje informacija i njihovo
skladištenje (memorisanje). Skeniranje mozga uspavanih
pojedinaca pokazalo je da je frontalni deo mozga, područje koje igra
glavnu ulogu u formiranju memorije, neaktivno tokom REM sna (faza u kojoj se javljaju snovi).</span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>3. Muškarci i žene ne sanjaju isto</b></span></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Kada govorimo o sadržaju snova, muškarci i žene različito sanjaju. U
jednom istraživanju muškarci su prijavili više agresivnih sadržaja u snovima
nego žene. Takođe, što se tiče sadržaja koji se najčešće javljaju,
muškarcima se u snovima javljaju drugi muškarci, duplo češće nego žene,
dok kod žena se oba pola javljaju podjednako često.</span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>4. </b></span></i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b><i>Tumačenje snova</i><br />
</b>Prvi psiholog koji je snovima posvetio veliku pažnju bio je Sigmund
Frojd. Po njegovom mišljenju, snovi su izraz nagona neprihvatljivih našoj svesnoj, odgovornoj ličnosti.
Jedna od njegovih funkcija je, dakle, oslobađanje potisnutih napetosti.
Frojd je takođe smatrao da su snovi
prilika za ispunjenje potisnutih želja.</span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-mEPn6IR7x4E/Ux3XihzsrZI/AAAAAAAAAGE/LVCDhwCLsL0/s1600/Dream.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-mEPn6IR7x4E/Ux3XihzsrZI/AAAAAAAAAGE/LVCDhwCLsL0/s1600/Dream.jpeg" height="212" width="320" /></a></div>
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b></b></span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b><br /><i>5. I životinje (verovatno) sanjaju</i></b></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Jeste li ikada posmatrali psa koji spava, a istovremeno maše repom
ili mrda nogama? Iako je teško reći sa sigurnošću da životinje sanjaju,
istraživači veruju da se to uistinu dešava. Kao i ljudi, i životinje
prolaze kroz faze sna koji uključuju cikluse REM i NREM spavanja.</span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>6. Svoje snove možete kontrolisati</b></span></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><a href="http://thesciencemadness.blogspot.com/2014/02/graditelj-svojih-snova-lucidni-snovi.html" target="_blank">Lucidni san</a> je onaj u kojem ste svjesni da sanjate,
čak i dok ste još u snu. Ovakav san se često može usmeravati, te
kontrolisati njegov sadržaj. Otprilike polovina ljudi se može prisetiti
da su nekad iskusili lucidni san, dok neki ljudi ovakvu vrstu sna
doživljavaju veoma često.</span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>7. U snovima su češće negativne emocije</b></span></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">U snovima se mogu iskusiti mnoge emocije, uključujući radost, sreću
ili strah. Ipak, najučestalija emocija u našim snovima je anksioznost (unitrašnja uznemirenost), a
negativne emocije generalno su u snovima zastupljenije od pozitivnih.</span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>8. I slepi ljudi sanjaju</b></span></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Uprkos gubitku vida, snovi slepih ljudi mogu da
budu jednako živopisni kao snovi ljudi sa zdravim vidom. Umjesto
vizualnih senzacija, snovi slepih ljudi obično uključuju informacije
dobijene putem drugih čula kao što su sluh, dodir, okus i miris.</span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>9. Paralizovani ste dok sanjate</b></span></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">REM san, period spavanja u kojem se snovi javljaju, karakterističan
je po paralizi voljnih mišića. Zašto? Ovaj fenomen dešava se da bi vas
spriječio da delujete putem svojih snova dok spavate. U osnovi, vaše telo miruje jer motorni neuroni nisu stimulisani. U nekim slučajevima,
paraliza se može prenijeti u budno stanje i do deset minuta. Je
li vam se ikada dogodilo da se probudite iz zastrašujućeg sna, da biste
otkrili da se ne možete micati? Mada takvo iskustvo može biti strašno,
eksperti kažu da je ovo stanje savršeno normalno i može trajati svega
nekoliko minuta dok se ne vrati kontrola mišića.</span><br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>10. Postoje univerzalni snovi</b></span></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Mada su snovi, uglavnom, pod uticajem naših ličnih
iskustava, naučnici smatraju da su određene teme veoma česte čak i kod
ljudi različitih kulturalnih nasleđa. Naprimer, ljudi širom sveta su
imali snove u kojima ih neko proganja, napada ili u kojima lete.
Takođe, često se u snovima pojavljuju sadržaji vezani za školu, potom
osećaj zime, osećaj da se ne možemo kretati ili da smo se u javnosti
pojavili goli.</span></div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/09850089650561846554noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-16206164925568220992014-03-08T20:05:00.001+01:002014-03-09T16:03:26.877+01:00Žene su bolje od muškaraca u izvođenju više radnji u isto vreme!<br />
Usmeni dokazi već duže vreme podržavaju hipotezu da je lepši pol takođe "uradi gomilu stvari u isto vreme" pol.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-HsRTTGDzkuc/UxtpUU3VCAI/AAAAAAAABkE/WApYdhmENnE/s1600/multitasking-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-HsRTTGDzkuc/UxtpUU3VCAI/AAAAAAAABkE/WApYdhmENnE/s1600/multitasking-1.jpg" height="196" width="320" /></a></div>
<br />
U dva eksperimenta, psiholozi sa univerziteta sa nekoliko univerziteta proučavali su tačnost ove tvrdnje.<br />
<br />
U prvom eksperimentu, po 120 muškaraca i žena igrali su kompjuterske igre u kojima im se tražilo da izvrše dva zadatka nezavisno jedan od drugog. Oba pola obavili su ove zadatke sa istom brzinom i preciznošću. Ali, kada su učesnici zamoljenio da urade dve stvari u isto vreme, žene su bile brže. Njihov odgovor je u poređenju sa prvim bio sporiji za 61%, do je kod muškaraca to bilo 77%.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-sABl6EF_tR8/UxtpUrPRIwI/AAAAAAAABkI/Lx6PMWNdeuA/s1600/multitasking.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-sABl6EF_tR8/UxtpUrPRIwI/AAAAAAAABkI/Lx6PMWNdeuA/s1600/multitasking.jpg" height="320" width="297" /></a></div>
<br />
Prema istraživanjima, rezultati ovog eksperimenta sugerišu da su žene veštije od muškaraca kada je u pitanju brzo prebacivanje sa jednog zadatka na drugi. Žene takođe imaju više uspeha u drugom eksperimentu u kojem su oba pola stavili na probu za obavljanje niza zajedničkih, stvarnih životnih zadataka kao što su plan za pronalaženje izgubljenih ključeva, lociranje različitih restorana na mapi i rešavanje jednostavnih aritmetičkih problema. Učesnici (po 47 muškaraca i žena) su dobili određenu količinu vremena za obavljanje tih zadataka istovremeno. uy sve to morali su preko telefona da odgovaraju na pitanja opšteg znanja.<br />
<br />
"Muškarci i žene se nisu znatno razlikovali u rešavanju jednostavnih aritmetičkih problema, u potrazi za restoranima na mapi, ili odgovaranju pitanja opšteg znanja, alisu žene znatno bolje bile u osmišljavanju strategije za lociranje izgubljenog ključa", pišu istaživači u časopisu BMC Pcyhology.<br />
<br />
Žene su postigle mnogo bolji rezultat u potrazi za ključem nego muškarci što je istraživače dovelo do toga da posumnjaju da žene imaju veći nivo kognitivne kontrole, posebno kada su u pitanju praćenje i planiranje.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-C7kyP7jBq-c/UxtpVoOFGaI/AAAAAAAABkc/Gd--qxOVteM/s1600/tumblr_mtoprsSCQ91sqjixdo1_500.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-C7kyP7jBq-c/UxtpVoOFGaI/AAAAAAAABkc/Gd--qxOVteM/s1600/tumblr_mtoprsSCQ91sqjixdo1_500.gif" height="179" width="320" /></a></div>
<br />
Naučnici upozoravaju da ovo tvrđenje još ne sme biti generalizovano jer je odrađen mali broj eksperimenata. Ali je tačno da postoje osobe koje mogu da rade dosta stvari u isto vreme. Taj broj je negde oko 10% populacije, tako da, šanse su... nisi jedan od njih :D<br />
<br />
<br />
<br />
<br />Andrea Ćirićhttp://www.blogger.com/profile/05392785179023325935noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-65837493736280132052014-03-04T20:01:00.000+01:002014-03-04T20:01:55.172+01:00Binarna pretraga<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Sećate li se one igre gde vi kažete neki broj, a vaš drug/drugarica kaže da li je broj koji su on/ona zamislili veća ili manja od tog broja, pa naravno da ne. Ali to je u suštini kako binarna pretraga radi. Ona se može koristiti recimo za nalaženje nekog broja u <b>sortiranom</b> nizu mnogo brže ,u složenosti O(log(n) ), nego samo prolaženjem kroz niz. Recimo da se traži neki broj x u nizu A koji je sortiran:<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.blogger.com/video.g?token=AD6v5dxJ0GLl1bAQ8lpETsEAuRg8x1-m43-oCYkIns-ArK2eB2OWFbXqsNYcl1UYdHzIMr-sbu8NNOHtlT64u9RmDw' class='b-hbp-video b-uploaded' frameborder='0'></iframe></div>
<br />
<br />
int l,r,m;<br />
bool nadjen(false);<br />
l=0;<br />
r=n-1;<br />
int x;<br />
cin>>x;<br />
while((r>l)&&(!nadjen))<br />
{<br />
<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>m=(l+r)/2;<br />
<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>if(x>a[m])l=m+1;<br />
<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>else if(x<a[m])r=m;<br />
<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span>else nadjen=true;<br />
}<br />
if(x==a[n-1])nadjen=true;<br />
if(nadjen)cout<<x<<" postoji\n";<br />
else cout<<x<<" nije nadjen\n";<br />
<br />
Uzimamo neki niz recimo 1 10 5 9 16 3 20 17, a tražimo broj 16. Prvo se sortira, i dobije se niz:
<br />
<br />
<table border="1" style="text-align: center;">
<tbody>
<tr>
<td> 0 </td><td> 1 </td>
<td> 2 </td>
<td> 3 </td>
<td>4</td>
<td>5</td>
<td>6</td>
<td>7</td>
</tr>
<tr>
<td>1</td>
<td>3</td>
<td>5</td>
<td>9</td>
<td>10</td>
<td>16</td>
<td>17</td>
<td>20</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<div>
<br /></div>
<div>
Na početku leva i desna granica su l=0 i r=7. Uzimamo srednji indeks m=3. Pošto je 16>9 sada je l=4. Novi srednji indeks je m=5. 16==16 i u tom slučaju dešava se da je nadjen=true, i uslov !nadjen postaje false, odnosno petlja se prekida.</div>
<div>
Kada bi smo tražili broj 14. Kažemo da je l=0 i r=7. U prvom koraku m=3, 14>9 oa je l=4. U sledećem koraku m=5, a 14<16 sledi r=5. Sada je m=4, a pošto je 14>10 sledi l=5, nailazimo na trenutak kada je l==r, tada se petlja prekida i ispisu je se "nije nadjen".<br />
<br />
Evo jednog primera za vežbu: Napišite program za uneta dva niza (A i Q) ispisuje za svaki član iz niza Q, da li postoji taj broj u nizu A, koristeći binarnu pretragu.</div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/06876984678065908316noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-60741659802223332402014-03-03T16:37:00.001+01:002014-03-03T16:37:12.119+01:00Kako funkcioniše GPS?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b>Global Positioning System (GPS)</b> je za sada zvanično
jedini potpuno funkcionalan sistem za određivanje pozicije korisnika na
bilo kojoj tački na planeti. Korišćenjem sistema od dvadeset i
četiri satelita koji emituju specijalno kodirane radio signale koje
korisnik može da obradi pomoću GPS prijemnika, proračunava se njegova
tačna pozicija u koordinatnom sistemu geografske dužine, širine i
nadmorske visine. Pored proračunavanja pozicije, moguće je dobiti i
informaciju o brzini kretanja nosioca prijemnika. </span><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-DZ5PdnF14do/UxSf98MB--I/AAAAAAAAAFo/z8Z-srilmrw/s1600/images.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-DZ5PdnF14do/UxSf98MB--I/AAAAAAAAAFo/z8Z-srilmrw/s1600/images.jpeg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i><span style="font-size: small;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">GPS uređaj</span></span></i></td></tr>
</tbody></table>
</div>
<h3 style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i><b>KAKO JE SVE POČELO?</b></i></span></h3>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">GPS
sistem je osnovalo Ministarstvo Odbrane SAD-a 1978. godine. Tada je lansiran prvi eksperimentalni satelit, u
sklopu sistema pod zvaničnim imenom NAVSTAR GPS (Navigation Signal
Timing and Ranging Global Positioning System). Samim tim, sistem je u
vlasništvu Ministarstva Odbrane SAD i pod njihovom kontrolom. Vlada
SAD-a izdvaja svake godine preko 400 miliona dolara za potrebe održavanja
sistema, ali je i pored toga signal proglašen za „opšte dobro“ pa je
tako potpuno besplatan i dostupan za širok opseg korisnika na celom
svetu.<br />Treba napomenuti da se pojam „GPS“ odnosi isključivo na
američki Global Positioning System, zatim da je to sistem i da je
nepravilna upotreba tog pojma u kontekstu nekakvog mernog uređaja ili
slično, što se često može čuti u svakodnevnom životu.<br />Ruska
Federacija (ranije SSSR) od 1982. godine razvija sopstveni navigacioni
sistem pod nazivom GLONASS (Global Navigation Satellite System) koji je u
ovom trenutku jedini pravi ekvivalent GPS-u. GLONASS je takođe zamišljen da
koristi konstelaciju od 24 satelita, međutim zbog finansijskih problema
taj predviđeni broj funkcionalnih satelita do danas nije uspeo da se
ispuni. Danas GLONASS broji 12 potpuno funkcionalnih satelita, ali i
pored toga je pokrivenost Zemlje ovim satelitima izuzetno dobra,
zahvaljujući dobro osmišljenom rasporedu tih satelita u odnosu na Zemlju
koji se prilično razlikuje od rasporeda GPS satelita. GLONASS je jako
slabo zastupljen u komercijalnoj upotrebi, šta više koriste ga jedino
pojedini proizvođači prijemnika visoke tačnosti, koji se koriste
uglavnom za geodetski premer i slične potrebe.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<h3 style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i><b>OD ČEGA SE SASTOJI GPS?</b></i></span></h3>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Ceo
sistem se sastoji iz tri segmenta: </span></div>
<ul style="text-align: justify;">
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i>Vasionski segment</i> – čini ga gore
pomenut sistem satelita koji su raspoređeni u šest orbitalnih
ravni, a često se dešava da je ukupan broj satelita i veći jer se stari
sateliti stalno zamenjuju novim, ali primarni broj satelita uvek ostaje
24. Sateliti se nalaze na visini od 20.200 km, a jednom satelitu je
potrebno 12 sati da napravi krug oko Zemlje.</span><br /><table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-oahdp8QmPZc/UxSe60lXT3I/AAAAAAAAAFg/dOSE_h8WhCY/s1600/GPS.jpeg" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-oahdp8QmPZc/UxSe60lXT3I/AAAAAAAAAFg/dOSE_h8WhCY/s1600/GPS.jpeg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><i>Sistem satelita</i></span></span></td><td class="tr-caption" style="text-align: center;"></td></tr>
</tbody></table>
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i></i></span></li>
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i>Kontrolni segment</i> – sastoji se od sistema
kontrolnih stanica raspoređenih po celom svetu, sa glavnom kontrolnom
stanicom („Master Control Monitor Station“) koja se nalazi u „Schriever
Air Force Base“ u Koloradu. Uloga kontrolnih
stanica je da mere signale koje emituju sateliti, a koji se tiču
„obrasca“ putanje svakog satelita.<i> </i></span></li>
<li><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i>Korisnički segment</i> –
sastoji se od svih korisnika koji poseduju bilo kakav tip GPS
Prijemnika. Sistem se sve više koristi u raznim oblastima svakodnevnog
života. Na primer za navigaciju transportnih sredstava, za ličnu
navigaciju, geodetski premer i nadzor, geološka istraživanja itd. Ovo su
sve oblasti u kojima se GPS koristi za navigaciju i pozicioniranje, a
pored toga, sistem se koristi i za usklađivanje časovnika (svaki satelit
ima ugrađen atomski časovnik koji se svakodnevno koriguje iz kontrolnih
centara), merenje atmosferskih parametara itd.</span><br /><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"></span></li>
</ul>
<h3 style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i><b>KAKO FUNKCIONIŠE GPS?</b></i></span></h3>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Svaki
GPS satelit putem radio-uređaja emituje primarni navigacioni signal,
koji se sastoji iz nekoliko vrsta podataka: </span><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">„</span>Navigation Message“ (NM) –
navigaciona poruka koja sadrži „Almanac“, tj. grube vremenske podatke
(misli se na časovnik) i informacije o statusu satelita i Efemeride, orbitalne podatke pomoću kojih GPS Prijemnik računa pozicije
satelita u odnosu na Zemlju<br />Drugi
podatak iz časovnika je P-code („Precise code“) koji mogu da obrade samo Prijemnici sa ključem za dekripciju.
To su tzv. GPS Prijemnici sa P(Y) kodom koje uglavnom koriste armije
SAD-a i njihovi saveznici.<br />Sve tri vrste podataka, NM, C/A i P(Y) se
zajedno emituju preko radio-uređaja na primarnom kanalu L1, na 1575.42
MHz. (Y) podaci se takođe emituju i na L2 kanalu, na 1227.60 MHz.<br />Većina
civilnih prijemnika je jednofrekventna, odnosno koristi samo L1
frekvenciju, dok drugu frekvenciju među civilnim prijemnicima koriste
visoko precizni geodetski prijemnici. To su dvofrekventni prijemnici
koji mogu da koriste signal sa L2 frekvencije za popravke uticaja
jonosfere, i pored toga što su podaci sa ove frekvencije namenjeni
isključivo za vojne potrebe.<br />Od kraja 2005. godine, u rad su pušteni
novi sateliti koji emituju civilni signal pod nazivom L2C. Svrha ovog
signala je povećanje tačnosti i pouzdanosti, a u bliskoj budućnosti se
planira i uvođenje L5 signala. Postoji i još nekoliko signala koje
emituju GPS sateliti, ali se oni koriste za druge potrebe.<br />Svaki
korisnički GPS Prijemnik ima ugrađen računar pomoću kojeg računa
sopstvenu poziciju na tlu. Da bi mogao da izračuna sopstvenu poziciju,
GPS Prijemnik mora da primi signal od najmanje tri satelita. Za
računanje pozicije se koristi trilateracija, tj. matematička metoda za
određivanje relativnih koordinata željene tačke pomoću geometrije
trouglova. Princip je sledeći:<br />Da bi odredio svoju poziciju, GPS
prijemnik mora da odredi rastojanje do najmanje tri satelita. Pošto
satelit emituje signal sa NM i C/A podacima, Prijemnik na taj način
dobija podatke o poziciji svakog satelita pojedinačno u vreme kada je
emitovao signal, kao i tačno vreme emitovanja. GPS prijemnik ima ugrađen
časovnik, pa tako može da izračuna vreme (t) koje je bilo potrebno da
signal pređe rastojanje od satelita do prijemnika, a kada se vreme
pomnoži sa brzinom svetlosti, dobija se rastojanje, ili dužina između
satelita i prijemnika.<br />Kako je časovnik u satelitu atomski precizan,
dok je časovnik u prijemniku običan, uglavnom kvarcni časovnik (ugradnja
atomskog časovnika u prijemnik ne bi bila isplativa), postoji izvesno
odstupanje izazvano nepreciznošću časovnika u prijemniku. Odstupanje
časovnika u prijemniku je poznata vrednost, koja se takođe koristi u
računanju rastojanja između satelita i prijemnika, pa se zbog tog
odstupanja sračunate vrednosti nazivaju pseudodužinama. Po tome se i
matematička metoda za određivanje pozicije prijemnika često naziva
pseudo-trilateracija. Da bi se pozicija Prijemnika precizno odredila,
potrebno je simultano pseudodužine ka najmanje četiri satelita,
gde je signal sa četvrtog satelita zapravo višak merenja, kojim se
povećava tačnost. Uobičajena tačnost sračunate pozicije se kreće od 1 do
100 metara, što zavisi od samog prijemnika. većina komercijalnih
„neprofesionalnih“ GPS Prijemnika računa poziciju sa tačnošću od oko 10
metara, a takvi prijemnici se koriste u svakodnevnom životu, npr. za
navigaciju u kolima i slično.<br />Postoji još nekoliko izvora grešaka kod određivanja pozicije:<br />Selektivna
dostupnost (SA - Selective Availability) – namerno kvarenje signala
koje emituje satelit od strane Ministarstva Odbrane SAD-a. Ova praksa je
ukinuta od sredine 2000. godine, a namena joj je bila da se oteža
korišćenje GPS-a potencijalnim protivnicima SAD-a.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Greške efemerida i časovnika – odnose se na greške pri računanje dužina između satelita i prijemnika.<br />Uticaj
jonosfere i troposfere na brzinu signala – jonosfera i troposfera
prilično redukuju brzinu signala. Ova greška se uspešno otklanja
korišćenjem matematičkih obrazaca.<br />Višestruka refleksija (Multipath
effects) – signal iz satelita može da se reflektuje od neke površine
(prozor na zgradi i sl.) i time prividno dodatno poveća vreme putovanja
signala. Ipak, Prijemnici danas mogu da raspoznaju reflektovan signal od
pravog i na taj način uklone ovu grešku. </span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Geometrijsko rasipanje preciznosti
(„Geometric Dilution of Precision“ - GDOP) – kada se dva satelita nalaze
suviše blizu jedan drugom, presečna tačka između njih kojom se određuje
pozicija Prijemnika ne može precizno da se odredi.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><br /></span></div>
<h3 style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i><b>PRIMENA GPS-A</b></i></span></h3>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Primena
GPS-a u svakodnevnom životu je raznovrsna, mi smo već pomenuli neke. To se uglavnom odnosi na
ličnu navigaciju, bilo da je u pitanju pešačenje, planinarenje, vožnja
kolima ili kamionom, plovidba ili pilotiranje.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
Anonymoushttp://www.blogger.com/profile/09850089650561846554noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-34387288054282602032014-03-01T19:50:00.001+01:002014-03-08T14:55:08.788+01:00Koliko nam je helijumskih balona potrebno da "poletimo" ?Evo kako možemo da saznamo...<br />
<br />
Helijum ima snagu da podigne 1 gram po litru. Dakle, ako imamo balon koji sadrži 5 litara helijuma, on može da podigne 5 grama.<br />
<br />
Običan balon u zabavnom parku može biti precnika 30 centimetara (2r=30). Da bismo utvrdili koliko litara može da sadrži jedan balon iskoristimo formulu za izračunavanje zapremine lopte (V=4/3*Pi*r^3). Dakle, normalan balon iz zabavnog parka može da podigne oko 14 grama, ako pretpostavimo da je težina samog balona zanemarljiva. Ako ste teški 50 kilograma to je 50000 grama. Podelimo 50000 po 14 grama po balonu i dobijemo da je potrebno 3572 balona da podignemo tu težinu. Ako želimo da konstanto penjemo možemo da dodamo još oko 500 balona pa nam je potrebno oko 4000 balona.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-d7oUc2L8gqs/UxIrlfyi1fI/AAAAAAAABjs/j-ugjXSLt7o/s1600/130913130557-01-balloon-man-restricted-story-top.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-d7oUc2L8gqs/UxIrlfyi1fI/AAAAAAAABjs/j-ugjXSLt7o/s1600/130913130557-01-balloon-man-restricted-story-top.jpg" height="225" width="400" /></a></div>
<br />
Ako umesto u zabavni park odemo u vojnu prodavnicu i kupimo balon precnika 3 metra, onda je to:<br />
4/3*Pi*150^3=14137000 cm^3 = 14,137 litara.<br />
Tada bi nam bila potrebna samo 4 balona.<br />
<br />
Jedan balon prečnika 30 metara sadrži 14137000 litara, pa on može da podigne 14.000 kilograma - što je otprilike veličina jednog cepelina.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-o_SqN7wLvyE/UxIrnsifiyI/AAAAAAAABj0/gJBNpzYv3O8/s1600/index_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-o_SqN7wLvyE/UxIrnsifiyI/AAAAAAAABj0/gJBNpzYv3O8/s1600/index_01.jpg" height="400" width="320" /></a></div>
<br />
Dakle možemo se u kratkom roku dostići velike visine.<br />
<br />
Naravno, ovo nije nešto što bih preporučila da pokušavate :D<br />
<br />
<br />Andrea Ćirićhttp://www.blogger.com/profile/05392785179023325935noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-797464838491142305.post-12359472791013258822014-02-25T23:08:00.000+01:002014-02-26T00:06:27.762+01:00Mesta u Sunčevom sistemu na kojima je moguće postojanje života<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Od nastanka civilizacije, ljudi
su se pitali da li je moguće da život postoji samo na Zemlji. Iako smo do sada
bili bezuspešni u pronalaženju bilo kakvih oblika života van Zemlje, potraga za
njima je čak i trenutno jedna od najpopularnijih tema među mnogim naučnicima. Science Madness vam stoga predstavlja nekoliko mesta u
našem Solarnom sistemu na kojima postoji mogućnost pronalaska vanzemaljskog
života.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://www.fromquarkstoquasars.com/wp-content/uploads/2014/01/aliens-meme.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://www.fromquarkstoquasars.com/wp-content/uploads/2014/01/aliens-meme.jpeg" height="279" width="320" /></a></div>
<br />
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="DE"><b>Mars</b><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="DE">Naša susedna crvena planeta zasigurno je najveći favorit u potrazi za
vanzemaljskim životom. Ljudi su vekovima razmišljali o postojanju života na
Marsu zbog njegove velike sličnosti sa našom planetom u temperaturi i veličini.
Njegove geološke karakteristike kao što su osušena rečna korita, polarne ledene
kape, kao i minerali koji nastaju u prisustvu vode upućuju na to da je Mars
nekada bio bogat tečnom vodom na površini. </span>Takođe postoji i velika šansa
da trenutno postoji voda ispod njegove površine. Iako još nije bilo nikakvih
dokaza o "Marsovcima", naučnici i dalje ne gube nadu. Slabašna atmosfera na Marsu nije dovoljna da zaštiti planetu protiv opasnog Sunčevog
zračenja, ali bi mikrobi možda mogli živeti ispod njene površine.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://scm-l3.technorati.com/13/08/12/77049/Mars-3.jpg?t=20130812070610" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://scm-l3.technorati.com/13/08/12/77049/Mars-3.jpg?t=20130812070610" height="240" width="320" /></a></div>
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b>Evropa</b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Ovaj ledeni Jupiterov mesec ima
takođe jako velike šanse da sadrži jednostavne oblike života. Fotografije
Evrope koje je snimio kosmički brod Galileo, a na kojima se primećuje glatka
površina sa nizom pukotina i tragova vode, nagoveštavaju da ispod sloja leda postoji
ili je nekada postojao vodeni okean. U tom okeanu bismo mogli pronaći tragove života.
Iako je Evropa daleko od Sunca i ima temperaturu približno -200 stepeni celzijusa,
moguće je da Jupiterove plimske sile obezbeđuju toplinu potrebnu za održavanje
unutrašnjeg okeana, a samim tim i održavanje života.
Mikrobiološki život bi mogao da se razvija pored hidrotermalnih
izvora u okeanu ispod Evropine površine, sličan životu duboko u okeanima na
Zemlji.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/54/Europa-moon.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/54/Europa-moon.jpg" height="320" width="320" /></a></div>
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b>Enkelad</b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Ovaj šesti po veličini Saturnov
mesec, takođe je važan kandidat zahvaljujući verovatnom prisustvu vode i jednostavnih organskih jedinjenja. Smatra se da površinu ovog satelita čini 99% led, kao i da postoji velika šansa za postojanje
vode u tečnom stanju ispod te ledene površine. 2005. godine, NASA-ina letelica
Cassini je fotografisala gejzire smrznute vode na
južnoj hemisferi Enkelada. Preletajući kroz njih, ona je registrovala prisustvo
ugljenika, vodonika, kiseonika i azota – ključnih elemenata potrebnih za
razviće života. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://images.astronet.ru/pubd/2005/09/06/0001207828/enceladusstripes_cassini.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://images.astronet.ru/pubd/2005/09/06/0001207828/enceladusstripes_cassini.jpg" height="271" width="320" /></a></div>
<br />
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b>Titan</b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Titan, najveći Saturnov mesec je takođe jedno od mesta u Sunčevom sistemu na kojima je moguć život. Njegova gusta atmosfera je
bogata jedinjenjima koja često označavaju prisustvo živih organizama.
Predpostavlja se da Titan ima sastav sličan Zemljinoj atmosferi pre nastanka života na njoj.
2005. godine detektovano je prisustvo metana od strane NASA-ine sonde Huygens. Na Zemlji se metan, koji je obično uništen zbog Sunčeve svetlosti, konstantno
obnavlja u atmosferi baš zbog prisustva života. Mnogi naučnici misle da to može biti razlog i za postojanje metana
na Titanu. Međutim, ovaj Saturnov mesec je prilično hladan, tako da ako postoji voda
u tečnom stanju, ona mora biti duboko ispod smrznute površine.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/84/Titan_in_natural_color_Cassini.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/84/Titan_in_natural_color_Cassini.jpg" height="320" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
Ovo su samo neka od mesta u našem Sunčevom sistemu na kojima bi se život mogao razvijati. Iako do sada nismo došli do nekakvih značajnih rezultata u potrazi za vanzemaljskim životom, nikako ne treba odustajati, već još intenzivnije istraživati. Ko zna kakva nas otkrića u budućnosti još čekaju... Saznanje da još negde daleko u univerzumu postoji život zaista bi promenilo način na koji razmišljamo, zar ne? :)</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://allhumorpic.com/wp-content/uploads/funny-Mars-aliens-Rover-robot.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://allhumorpic.com/wp-content/uploads/funny-Mars-aliens-Rover-robot.jpg" height="185" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0